U svojem konačnom izvješću o istraživanju sektora e-trgovine Europska komisija utvrđuje poslovnu praksu koja bi mogla ograničiti tržišno natjecanje. To izvješće Komisiji omogućuje da usmjeri izvršavanje protumonopolskih pravila EU-a na tržištima e-trgovine, te je već potaknulo poduzeća da preispitaju svoju praksu.
Jedan od osnovnih ciljeva Komisijine strategije jedinstvenog digitalnog tržišta jest potrošačima i poduzećima osigurati bolji pristup robi i uslugama. Istraživanje sektora e-trgovine nadopunjuje zakonodavne prijedloge Komisije u tom području. S pomoću tog istraživanja Komisija je željela utvrditi eventualne probleme u pogledu tržišnog natjecanja na europskim tržištima e-trgovine.
Danas objavljeno izvješće sadržava Komisijine konačne nalaze te uzima u obzir primjedbe na preliminarno izvješće iz rujna 2016., u velikoj mjeri potvrđujući zaključke preliminarnog izvješća.
Glavni nalazi
Roba široke potrošnje
U izvješću se potvrđuje da je rast e-trgovine u proteklom desetljeću, a osobito transparentnost cijena i cjenovno natjecanje, uvelike utjecao na strategije distribucije poduzeća i ponašanje potrošača. Konačnim rezultatima istraživanja o sektoru naglašavaju se sljedeći tržišni trendovi:
- Veliki broj proizvođača u posljednjih je deset godina odlučio izravno prodavati svoje proizvode potrošačima preko svojih trgovina na malo na internetu, čime uvelike konkuriraju svojim distributerima.
- Sve veća primjena selektivnih sustava distribucije, u kojima proizvode mogu prodavati samo prethodno odabrani ovlašteni prodavatelji, proizvođačima omogućuje bolju kontrolu njihovih distribucijskih mreža, osobito u smislu kvalitete distribucije i cijene.
- Sve veća primjena ugovornih ograničenja radi bolje kontrole distribucije proizvoda. Ovisno o poslovnom modelu i poslovnoj strategiji ta ograničenja mogu poprimiti različite oblike, kao što su ograničenja u određivanju cijena, zabrana prodaje na tržištima (platformama), ograničenja upotrebe alata za uspoređivanje cijena i isključivanje aktera koji isključivo djeluju na internetu iz distribucijskih mreža.
Određena se praksa ponekad može opravdati, primjerice radi poboljšanje kvalitete distribucije proizvoda. Druga praksa, međutim, može potrošačima neopravdano uskratiti veći izbor proizvoda i niže cijena u e-trgovini. Zbog toga je potrebno djelovanje Komisije da se osigura poštovanje pravila EU-a o tržišnom natjecanju.
Digitalni sadržaji
Rezultati istraživanja sektora e-trgovine potvrđuju da je dostupnost licencija nositelja autorskih prava na sadržaje ključna za pružatelje digitalnih sadržaja i osnovni čimbenik kojim se određuje razina tržišnog natjecanja.
U izvješću se upućuje na određenu praksu licenciranja koja može otežati pojavu novih poslovnih modela i usluga na internetu. Međutim, svakom procjenom te prakse licenciranja u okviru pravila EU-a o tržišnom natjecanju moraju se uzeti u obzir karakteristike industrije digitalnih sadržaja.
Jedan od glavnih nalaza istraživanja o sektoru jest da se gotovo 60 % pružatelja digitalnih sadržaja koji su sudjelovali u istraživanju s nositeljima prava ugovorno obvezalo na geografsko blokiranje.
Pružatelji sadržaja mogu provoditi geografsko blokiranje zbog objektivno opravdanih razloga, primjerice zbog pitanja povezanih s PDV-om ili određenih zakonskih odredbi od javnog interesa. Komisija je već predložila zakonodavstvo kojim bi se osiguralo da potrošači koji žele kupiti proizvode i usluge u drugoj državi članici na internetu ili na tradicionalni način nisu diskriminirani u smislu pristupa cijenama, ponude ili uvjeta plaćanja, osim ako je to zbog određenog razloga objektivno opravdano. Komisija je također predložila modernizaciju propisa EU-a o autorskim pravima kako bi se uvelike povećao prekogranični pristup audiovizualnom sadržaju na internetu, uzimajući u obzir veliku važnost teritorijalnog korištenja audiovizualnog sadržaja za model financiranja europskog audiovizualnog sektora. O oba se prijedloga trenutačno pregovara s Europskim parlamentom i Vijećem.
Svaka mjera izvršavanja tržišnog natjecanja povezana s geografskim blokiranjem morala bi se temeljiti na pojedinačnoj procjeni, koja bi uključivala i analizu moguće utemeljenosti utvrđenih ograničenja.