Od srpnja 2015. iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) pokrenuto je 335 milijardi EUR dodatnih ulaganja diljem EU-a. Junckerov plan ostvario je nedvojben učinak na gospodarstvo EU-a i revolucionirao financiranje inovacija u Europi.

Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke (EIB) ispunile su preuzetu obvezu mobilizacije 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u okviru Plana ulaganja za Europu – Junckerova plana. Uz potporu proračunskog jamstva Europske unije i vlastitim sredstvima Grupe EIB-a odobreno je 898 operacija, na temelju kojih se očekuje pokretanje ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi EUR u svih 28 država članica EU-a. Time je premašen prvotni cilj od 315 milijardi EUR ulaganja postavljen 2015., kada je EFSU pokrenut, te je prevladan investicijski jaz nastao kao posljedica financijske i gospodarske krize. Očekuje se da će se time poboljšati pristup financiranju za 700 000 malih i srednjih poduzeća. S obzirom na uspjeh EFSU-a, Europsko vijeće i Europski parlament prošle su godine dogovorili produljenje njegova trajanja i povećanje kapaciteta na 500 milijardi EUR do kraja 2020.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Junckerov plan dokazano je uspješan. Nadmašili smo prvotni cilj 315 milijardi EUR ulaganja te se zahvaljujući djelovanju Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. predviđa otvaranje 1,4 milijuna radnih mjesta i rast BDP-a EU-a za 1,3 %. Financirali smo projekte koji bez EFSU-a ne bi bili mogući i to bez novog zaduživanja – dvije trećine ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Od financiranja radnog osposobljavanja izbjeglica u Finskoj do energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj i poljoprivrednih gospodarstava u Bugarskoj, i dalje ćemo proračun EU-a koristiti za ono što se njime najbolje postiže – kao katalizator rasta.”

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen rekao je: „Današnja prekretnica dokazuje da EU predvodi u korištenju privatnih sredstava za opće dobro. Prihvaćanjem tržišno usmjerenog pristupa i strateškim korištenjem proračuna EU-a pružili smo potporu za stotine inovativnih projekata ulaganja i potpomogli rast tisuća malih poduzeća. To je urodilo poboljšanjem europske konkurentnosti i otvaranjem najmanje 750 000 radnih mjesta diljem EU-a. Zahvaljujući Planu ulaganja i naporima država članica pri provedbi nacionalnih strukturnih reformi, ulagačka je perspektiva u Europi svijetla.”

Predsjednik Grupe Europske investicijske banke Werner Hoyer izjavio je: „EIB nazivam institucijom dobrih vijesti, no današnja me postignuća, koja su izuzetna čak i za naše standarde, čine posebno ponosnim. Ostvarili smo ono za što su mnogi prije tri godine tvrdili da je nemoguće. Mobilizacija 315 milijardi EUR u dodatnim novim ulaganjima, većinom iz privatnog sektora, nije bila lagan zadatak. Pokazali smo da je to moguće zahvaljujući odličnoj suradnji EIB-a i Europske komisije, potpori i podršci Vijeća i Europskog parlamenta te iskustvu, svestranosti i zalaganju Banke. U posljednje tri godine Europa je promijenila način financiranja svojih prioriteta. Sada imamo ključ uspjeha – kako s oskudnim javnim sredstvima i okupljanjem privatnog ulaganja postići više za europsko gospodarstvo i građane. Mnogi Junckerov plan sada smatraju dobitnim modelom i od toga nećemo odstupiti.” Cijelo medijsko priopćenje dostupno je: ovdje

Hrvatska trenutačno zauzima 16. mjesto po ulaganjima potaknutima uz potporu EFSU-a u odnosu na BDP. S obzirom na uspjeh koji je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ostvario u mobilizaciji ulaganja u EU-u, Komisija je predložila produljenje njegova trajanja i proširenje kapaciteta za daljnje poticanje ulaganja. Fond je sada poznat pod nazivom EFSU 2.0 i njime se produljuje trajanje jamstva sa sredine 2018. do kraja 2020. i povećava cilj ulaganja s 315 milijardi eura na barem 500 milijardi eura. Osim toga, fond je sada više usmjeren na financiranje malih poduzeća, veći se naglasak stavlja na održive projekte i sektore te se pruža veća savjetodavna podrška na lokalnoj razini. EFSU 2.0 stupio je na snagu 30. prosinca 2017.

Ostali podaci za Hrvatsku nalaze se na sljedećoj poveznicama: 1 i 2