Saznajte zašto dolazi do nestašice lijekova, koja je posljedica koronavirusa i kako Parlament želi poboljšati situaciju.
Zdravstvena kriza prouzročena bolešću COVID-19 pojačala je rastući problem: nestašicu lijekova i medicinske opreme zbog kojih su pacijenti izloženi riziku, a nacionalni zdravstveni sustavi pod pritiskom.
U travnju 2020. Europski sveučilišni bolnički savez upozorava da bi rastuća potražnja u jedinicama intenzivne njege za određene anestetike, antibiotike, sredstva za opuštanje mišića i lijekove koji se koriste za liječenje bolesti COVID-19 mogla dovesti do potrošnje zaliha. Smanjena proizvodnja, logistički problemi, zabrane izvoza i stvaranje zaliha zbog zdravstvene krize dodatno su povećali rizik nestašice.
Odbor Europskog parlamenta za okoliš (ENVI) 14. srpnja usvojio je izvješće u kojem poziva na „neovisnost” europskog zdravstvenog sustava osiguravanjem opskrbe, obnovom lokalne proizvodnje i jačanjem koordinacije nacionalnih zdravstvenih strategija na razini EU-a.
Što uzrokuje nestašicu lijekova?
U razdoblju od 2000. do 2018. nestašica lijekova u EU-u povećala se 20 puta te se, prema Komisiji, povećava za široko korištene osnovne lijekove.
Više od 50 %
Lijekovi za liječenje raka, infekcija i poremećaja živčanog sustava (epilepsija, Parkinsonova bolest) čine više od polovine lijekova kojih nema dovoljno.
Razlozi su složeni, od problema u proizvodnji, industrijskih kvota, zakonite paralelne trgovine i neočekivanih povećanja potražnje nakon epidemija ili prirodnih katastrofa do cijene, o čemu se odlučuje na nacionalnoj razini.
Kad je riječ o proizvodnji aktivnih farmaceutskih sastojaka, kemijskih sirovina i lijekova, EU sve više ovisi o trećim zemljama, uglavnom Indiji i Kini.Geopolitička dimenzija nestašice lijekova
- 80 % aktivnih farmaceutskih sastojaka je iz Indije i Kine
- 40 % gotovih lijekova koji se prodaju u Europi dolazi iz Kine i Indije
- Kina i Indija proizvode 60 % svjetskog paracetamola, 90 % penicilina i 50 % ibuprofena
Rješenja koja predlaže Parlament
U izvješću Odbora ENVI utvrđena su tri prioritetna područja djelovanja:
- Povratak neovisnosti EU-a, osiguravanje opskrbe lijekovima i opremom
- Bolja koordinacija na razini EU-a, kojom se nadopunjuju nacionalne mjere kako bi se osigurala cjenovno pristupačna i visokokvalitetna zdravstvena usluga
- Bolja suradnja među državama članicama EU-a
Zastupnici pozdravljaju novi zdravstveni program EU-a „EU za zdravlje” čiji je cilj povećati dostupnost lijekova i medicinske opreme te pozivaju na snažnije djelovanje na europskoj razini u cilju rješavanja problema nestašica, razvijajući inovativne i koordinirane zdravstvene strategije, uključujući daljnju uporabu zajedničke nabave lijekova u EU-u.
U izvješću se poziva na:
- Utvrđivanje mogućih proizvodnih lokacija za farmaceutsku proizvodnju u EU-u, dajući prednost osnovnim i strateškim lijekovima
- Uvođenje financijskih poticaja kako bi se proizvođače potaknulo na proizvodnju u Europi
- Stvaranje pričuve lijekova od strateške važnosti na razini EU-a
- Razmjenjivanje dobre prakse u upravljanju zalihama, osiguranje transparentnost i pravedne raspodjele
- Upotrebu inovativnih digitalnih alata za razmjenu informacija
- Lakše kretanja lijekova među državama članicama EU-a
- Potporu ulaganjima u istraživanje
Parlament je već pozvao na bolje praćenje troškova istraživanja i razvoja, javno financiranje i tržišne rashode kako bi lijekovi postali pristupačniji u rezoluciji usvojenoj 2017.
Komisija je u travnju izdala smjernice za rješavanje problema nestašice zbog izbijanja koronavirusa. Pozvala je države članice na ukidanje zabrane izvoza i izbjegavanje stvaranja nepotrebnih zaliha; povećanje i reorganizaciju proizvodnje; osiguranje optimalne upotrebe lijekova u bolnicama preraspodjelom zaliha; razmatranje mogućnosti korištenja alternativnih lijekova i optimizaciju prodaje u ljekarnama.
Sljedeći koraci
Zastupnici trebaju glasati o izvješću na plenarnoj sjednici u rujnu.