Europska komisija objavila je novo izvješće o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem hrvatskih radnika u kojem se zaključuje da će budući potencijalni priljevi hrvatskih radnika u druge države članice EU-a vjerojatno biti maleni te da nije izgledno da će uzrokovati poremećaje na tržištu rada. Mobilni građani iz Hrvatske većinom su radno sposobni i relativno dobro obrazovani, a u usporedbi s državljanima zemalja domaćina uglavnom su mlađi i mnogo je izglednije da će biti zaposleni.
Otkako je Hrvatska pristupila EU-u u srpnju 2013. mobilnost hrvatskih radnika bila je slaba u odnosu na stanovništvo i radnu snagu 13 država članica koje trenutačno primjenjuju prijelazna ograničenja. Nakon pristupanja Njemačka i Austrija ostale su glavna odredišta mobilnih radnika iz Hrvatske unatoč tome što primjenjuju ograničenja. Njemačka je primila 68 % ukupnog broja mobilnih Hrvata, a Austrija 17 %.
U 14 država članica koje su otvorile svoja tržišta rada porast broja hrvatskih radnika bio je vrlo nizak u apsolutnom smislu.
Odljev mladih i visoko obrazovanih hrvatskih radnika, iako veći nakon pristupanja, i dalje je umjeren. Nema dokaza da je njime uzrokovan nedostatak vještina u hrvatskom gospodarstvu. Naprotiv, u izvješću se ukazuje na pozitivan učinak mobilnosti radne snage za Hrvatsku koji se očituje u mogućem smanjenju nezaposlenosti te koristima od doznaka koje šalju hrvatski radnici iz inozemstva.
Više o ovoj temi saznajte ovdje.
Photocredit: pixabay