Parlament želi Zeleni plan u središtu EU-ova paketa oporavka nakon pandemije COVID-19. Saznajte više o planu za klimatski neutralnu Europu.

Tijekom pandemije koronavirusa usporila se gospodarska aktivnost, što je dovelo do smanjenja emisija ugljika, no i recesije s kojom je suočen EU. Parlament u rezoluciji usvojenoj 15. svibnja 2020. poziva na donošenje ambicioznog plana oporavka koji se temelji na Zelenom planu.

Komisija kreira plan oporavka „EU sljedeće generacije” vrijedan 750 milijardi eura, čiji cilj je, zajedno sa sljedećim dugoročnim proračunom EU-a, koji još trebaju odobriti države članice i Parlament, izgraditi zeleniju, uključiviju, digitalnu i održivu Europu te pridonijeti jačanju otpornosti na buduće krize poput klimatske krize.

U studenom 2019. Parlament proglašava klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Kao odgovor, Komisija predstavlja Europski zeleni plan, uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna.

Saznajte više o napretku EU-a u ostvarivanju klimatskih ciljeva.

Prvi koraci u okviru Zelenog plana

Financiranje zelene tranzicije

Komisija je u siječnju predstavila Plan ulaganja u održivu Europu, strategiju za financiranje Zelenog plana kroz privlačenje najmanje bilijuna eura javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća.

Polovina sredstava prikupit će se iz proračuna EU-a, a 25 milijardi eura očekuje se iz sustava EU-a za trgovanje emisijama.

Mehanizmom pravedne tranzicije, kroz koji treba mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u razdoblju 2021. – 2027., trebaju se ublažiti socijalne i ekonomske posljedice tranzicije na radnike i zajednice najviše pogođene promjenom. U svibnju 2020. Komisija predlaže instrument zajma javnom sektoru za potporu zelenim ulaganjima u regijama ovisnima o fosilnim gorivima, koji treba dobiti odobrenje Parlamenta.

Kako bi potaknuo ulaganja u ekološki održive aktivnosti Parlament je 18. lipnja donio novo zakonodavstvo o održivom ulaganju.

Zakonodavstvo EU-a o klimi

U ožujku 2020. Komisija je predložila Europski zakon o klimi, pravni okvir za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. Parlament je u siječnju pozvao na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija od prvotno predloženih od strane Komisije. Očekuje se da će izvršna vlast EU-a tijekom ove godine predstaviti revidirani cilj za 2030.

Osnaživanje europske industrije i malih i srednjih poduzeća

U ožujku 2020. Komisija je predstavila novu industrijsku strategiju za Europu kako bi se europskim poduzećima omogućio prijelaz na klimatsku neutralnost i digitalna budućnost.

Budući da mala i srednja poduzeća čine 99 posto europskih poduzeća koja ostvaruju 50 posto BDP-a i zaslužna su za 2 od 3 radna mjesta, Komisija je istovremeno predložila novu strategiju za mala i srednja poduzeća kojom se potiču inovacije, smanjuje birokracija i omogućuje bolji pristup financiranju.

Poticanje kružnog gospodarstva

Komisija je u ožujku predstavila i Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo koji uključuje mjere za cijeli životni ciklus proizvoda kojima se promiče kružno gospodarstvo, potiče održiva potrošnja i jamči manje otpada. Fokus je na:

  • elektronici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji
  • baterijama i vozilima
  • ambalaži i plastici
  • tekstilu
  • građevinarstvu i zgradama
  • prehrambenom lancu

Saznajte više o mjerama EU-a za kružno gospodarstvo i kako se Parlament bori protiv onečišćenja plastikom.

Stvaranje održivog prehrambenog sustava

Prehrambeni sektor jedan je od glavnih pokretača klimatskih promjena. Iako je poljoprivreda u EU-u jedini veliki poljoprivredni sektor u svijetu u kojem su emisije stakleničkih plinova smanjene (za 20 posto od 1990.), ona je i dalje odgovorna za oko 10 posto emisija (od čega 70 posto otpada na životinje).

Strategijom „od polja do stola” koju je Komisija predstavila u svibnju 2020. trebao bi se zajamčiti pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, uz istodobno osiguravanje dostatnih sredstava za pristojan život poljoprivrednika. Obuhvaća cijeli lanac opskrbe hranom, od smanjenja upotrebe pesticida i prodaje antimikrobnih sredstava za polovinu te smanjenja upotrebe gnojiva do povećanja ekološke poljoprivrede.

Saznajte kako se Parlament bori protiv pesticida u hrani.

Očuvanje biološke raznolikosti

EU istodobno nastoji riješiti problem gubitka biološke raznolikosti, uključujući moguće izumiranje milijuna vrsta. Cilj je Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030., predstavljene u svibnju, zaštititi prirodu, zaustaviti propadanje ekosustava i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti. Među glavnim ciljevima su:

  • povećanje zaštićenih područja
  • preokretanje trenda smanjenja broja oprašivača
  • sadnja 3 milijarde stabala do 2030.
  • osiguravanje 20 milijardi eura godišnje za biološku raznolikost

Saznajte više o klimatskoj politici EU-a:

Daljnje informacije