Europska komisija svake godine donosi plan djelovanja za idućih dvanaest mjeseci. Svojim programom rada Komisija poručuje građanima, institucijskim partnerima i vlastitom osoblju kako će svoje političke prioritete pretvoriti u konkretne mjere.
Program rada najčešće se donosi u listopadu, a ovaj program rada drugi je po redu koji predstavlja Junckerova Komisija, koja je s radom započela 1. studenoga 2014. Njime se Političke smjernice na temelju kojih je predsjednik Juncker velikom većinom u Europskom parlamentu izabran za predsjednika Komisije pretaču u konkretne mjere. U programu se i dalje odražava jasna poruka poslana europskim građanima, a ta je da će se Komisija više baviti bitnim pitanjima, a manje onima manje bitnim te biti uspješnija u postizanju rezultata.
Program rada Komisije usmjeren je na prioritete i rezultate. Vrijeme i energija uložit će se u bavljenje onim pitanjima u pogledu kojih građani Europe očekuju europsko rješenje.
Koje je prioritete Komisija odredila za 2016.?
U programu rada Komisije za 2016. predstavljen je ciljani popis 23 ključne inicijative kojima je obuhvaćeno deset političkih prioriteta, 20 prijedloga u postupku donošenja koji će se povući ili izmijeniti te 40 mjera u okviru REFIT-a namijenjenih preispitivanju kvalitete postojećeg zakonodavstva EU-a.
Za 2015., prvu godinu svojeg mandata, Komisija je odabrala inicijative u područjima u kojima je bilo potrebno hitno djelovati i u kojima je brzo mogla ispuniti obećanja dana građanima Europe. Trenutačno ažurira svoj „popis obveza” za 2016., u kojemu je određeno što će ostvariti iduće godine kako bi nastavili graditi na temeljima postavljenima 2015.
Ključne inicijative za 2016. jesu:
- Program novih vještina za Europu
- Novi početak za zaposlene roditelje
- Paket o kružnom gospodarstvu
- Revizija višegodišnjeg financijskog okvira
- Daljnji koraci prema održivoj europskoj budućnosti
- Provedba strategije jedinstvenog digitalnog tržišta
- Paket o energetskoj uniji
- Paket o mobilnosti radne snage
- Daljnji rad na strategiji jedinstvenog tržišta
- Akcijski plan za europsku obranu
- Akcijski plan za PDV
- Paket o oporezivanju trgovačkih društava
- Svemirska strategija za Europu
- Stup socijalnih prava
- Europski sustav osiguranja bankovnih depozita / Dovršetak uspostave bankovne unije
- Daljnji rad na trgovinskoj i ulagačkoj strategiji
- Provedba Europskog programa sigurnosti
- Bolje upravljanje migracijama
- Paket o upravljanju granicama
- Okvir nakon isteka Sporazuma i Cotonoua
- Izgradnja kapaciteta u sigurnosnom sektoru
- Doprinos Komisije globalnoj strategiji
- Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti.
Što je REFIT?
REFIT je program Europske komisije kojim se želi osigurati prikladnost i učinkovitost propisa. On ima za cilj preispitati postojeće zakonodavstvo EU-a kako bi se osiguralo da ono i dalje bude prikladno svrsi te da se njime postignu željeni rezultati. Cilj mu je i održati zakonodavstvo EU-a učinkovitim, ukloniti nepotreban teret i prilagoditi postojeće zakonodavstvo a da se pritom ne dovedu u pitanje naši ambiciozni ciljevi politika.
Ove se godine 13 mjera u okviru REFIT-a odnosi izravno na ključne inicijative, kao što su pojednostavnjenje propisa o financiranju sredstvima EU-a ili preispitivanje zakonodavstva o oporezivanju i energiji, te su popisane u Prilogu I. Uz to će se pokrenuti i 27 novih mjera u okviru REFIT-a, primjerice radi ocjene našeg pomorskog zakonodavstva, smanjenja opterećenja postupaka javne nabave za MSP-ove, jačanja usklađenosti s uredbom REACH i osiguravanja funkcionalnosti i provedbe zakonodavstva u području zdravlja i sigurnosti. One su popisane u Prilogu II.
Kako Komisija odlučuje koje će prijedloge povući?
Europski građani žele da svoje vrijeme i nastojanja usredotočimo na inicijative koje će najviše utjecati na zaposlenost i rast te za koje je vrlo vjerojatno da će biti donesene u bliskoj budućnosti i u praksi dati konkretne rezultate.
Komisija je pažljivo razmotrila sve prijedloge koji su u postupku donošenja kako bi ocijenila treba li ih zadržati, izmijeniti ili povući. Pritom je provjerila sljedeće:
- jesu li ti prijedlozi u skladu s deset prioriteta Komisije
- kolika je vjerojatnost da će biti doneseni u bliskoj budućnosti
- mogu li se uspješno primijeniti u praksi
- služe li još uvijek svojim prvotnim ciljevima.
Nakon te detaljne analize Komisija predlaže povlačenje ili izmjenu 20 prijedloga u 2016. Komisija očekuje mišljenja Europskog parlamenta i Vijeća o tim prijedlozima prije nego što potvrdi njihovo povlačenje. Prijedloge iz Priloga IV. Komisija namjerava povući u roku od 6 mjeseci, odnosno do kraja travnja 2016.
Zašto ste ove godine predstavili popis prioritetnih prijedloga u postupku donošenja?
Suzakonodavci EU-a su se 2015. dotad neviđenom brzinom dogovorili oko prijedloga Komisije za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), izmjena proračuna EU-a za 2015. u kontekstu izbjegličke krize, paketa od 35 milijardi EUR za zapošljavanje i rast u Grčkoj i odluka o hitnom preseljenju tražitelja azila unutar EU-a.
To zajedničko nastojanje institucija EU-a da se brzo postignu rezultati kada su odluke prijeko potrebne više ne bi trebalo biti iznimka, već bi moralo postati pravilo. Prije objave ovog programa rada Komisija je održala intenzivne i konstruktivne rasprave s Vijećem i Europskim parlamentom radi postizanja zajedničkog tumačenja o tome na što bi se trebalo staviti naglasak.
Pored 23 nove inicijative predviđene za nadolazeću godinu, Komisija je u Prilogu III. ovogodišnjeg programa rada utvrdila 17 postojećih prijedloga koje bi vrijedilo ubrzano donijeti u Europskom parlamentu i Vijeću. To bi nam omogućilo da brzo ostvarimo svoje političke prioritete. Među njima su primjerice evidencija imena putnika (PNR) u EU-u, direktiva o borbi protiv diskriminacije, uredba o EURES-u, reforma u području zaštite podataka, prijedlozi u postupku donošenja namijenjeni provedbi migracijskog programa, predložena direktiva o smanjenju nacionalnih emisija atmosferskih onečišćivača i porez na financijske transakcije (FTT).
U Prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, koji je predstavila u svibnju, Komisija je predložila da se na temelju programa rada Komisije sve tri institucije na godišnjoj osnovi dogovaraju oko popisa prijedloga koji će u zakonodavnom postupku imati prioritet. O tom Prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma trenutačno raspravljaju sve tri institucije, u cilju postizanja sporazuma do kraja godine.
Kakav je ovaj program rada u usporedbi s programima iz prethodnih godina?
Tijekom prethodnog mandata, od 2009. do 2014., Komisija je u prosjeku predlagala više od 130 novih inicijativa u svakom godišnjem programu rada. Junckerova Komisija zauzela je drukčiji pristup. U svom prvom programu rada za 2015. predstavili smo samo 23 nove inicijative, a 2016. smo ponovno predstavili samo 23 nove inicijative.
Kada ćete provesti prijedloge navedene u programu rada?
Program rada obuhvaća sve ključne političke inicijative za koje se Komisija obvezala da će ih predstaviti tijekom iduće godine. Komisija će za svaku od 23 ključne inicijative objaviti plan djelovanja s dodatnim podacima o rokovima.
Je li ovaj program rada sveobuhvatan popis svega što Komisija namjerava učiniti u 2016.?
U programu rada Komisije istaknute su ključne političke inicijative koje Komisija planira za 2016. Komisija ima i trajnu obvezu osigurati da se postojeće zakonodavstvo ili programi dobro provode i da u praksi daju konkretne rezultate.
Nastavit ćemo istraživati slučajeve mogućeg kršenja europskog prava, jamčeći time vladavinu prava te braneći prava građana na unutarnjem tržištu i njihova temeljna prava.
Komisija može poduzimati i neplanirane inicijative kao odgovor na događaje koji se dogode tijekom godine, a koji zahtijevaju hitno djelovanje na europskoj razini.
Kako izgleda program rada Komisije iz tehničke perspektive?
Program rada Komisije sastoji se od političke komunikacije i šest priloga:
- u Prilogu I. predstavljene su nove inicijative, usredotočene na konkretne mjere za provedbu deset prioriteta Političkih smjernica Junckerove Komisije
- u Prilogu II. iznose se nove inicijative u okviru REFIT-a koje se pokreću ove godine
- u Prilogu III. popisani su prioritetni zakonodavni predmeti u pogledu kojih želimo da suzakonodavci iz Europskog parlamenta i Vijeća što brže djeluju kako bismo ostvarili rezultate za građane
- u Prilogu IV. popisani su prijedlozi u postupku donošenja koji će se povući ili izmijeniti
- u Prilogu V. popisano je zakonodavstvo koje će se staviti izvan snage, a
- u Prilogu VI. dionici mogu pronaći popis zakonodavstva koje se počinje primjenjivati 2016.
Kako se program rada priprema i donosi?
Ovu je Komisiju izabrao Europski parlament na temelju jasnih političkih smjernica. Te smjernice i dalje čine okvir za godišnje planiranje Komisije.
Radi sadržajnog obogaćivanja programa rada, Komisija je pokrenula intenzivan dijalog s Europskim parlamentom i Vijećem, na temelju govora o stanju Unije predsjednika Junckera od 9. rujna i pisma namjere koje su istoga dana predsjednik Juncker i prvi potpredsjednik Timmermans uputili predsjednicima Europskog parlamenta i Vijeća.
Trebaju li Europski parlament i Vijeće podržati program rada?
O programu rada raspravlja se s Europskim parlamentom i s Vijećem, prije i nakon njegova donošenja. Kada priprema svoje prioritete za nadolazeću godinu Komisija uzima u obzir mišljenja ostalih institucija. No u skladu s Ugovorima EU-a samo Komisija ima pravo inicijative.
Komisiji nije u cilju predlagati nacrte zakonodavnih akata koje Parlament i Vijeće nikada neće donijeti. Naš je pristup pragmatičan, a ne birokratski. Radi jačanja suradnje s drugim institucijama i unapređenja zajedničkog planiranja, Komisija trenutačno pregovara s Parlamentom i Vijećem o novom međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva kako bi se osiguralo djelovanje u zajedničkom smjeru uz istovremeno poštovanje zasebnih uloga svake institucije u skladu s Ugovorima. To bi uključivalo formalizaciju trenutačnog postupka utvrđivanja prioritetnih prijedloga u postupku donošenja.
Photocredit: European Union, 2015.