Komisija pokreće javnu raspravu o tome u kojem će se smjeru kretati obrana budućih 27 zemalja EU-a.

Nakon Komisijine Bijele knjige o budućnosti Europe, u dokumentu za razmatranje navode se različiti scenariji o tome kako riješiti problem sve većih sigurnosnih i obrambenih prijetnji s kojima se Europa suočava te kako poboljšati vlastite obrambene sposobnosti do 2025. Rasprava će dati važan doprinos u donošenju odluke o tome kako će Unija pojačati zaštitu i sigurnost europskih građana, što je jedan od ključnih prioriteta Junckerove Komisije. Dokument za razmatranje nadopunjuju danas predstavljeni konkretni prijedlozi za pokretanje Europskog fonda za obranu, kojim će se podržati učinkovitija potrošnja država članica za zajedničke obrambene kapacitete.

Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: „Ostvarujemo brz napredak u pogledu sigurnosti u Europskoj uniji, pri čemu Komisija prati i podržava odlučnost država članica. Današnji dokument za razmatranje doprinos je Komisije raspravi o budućnosti Unije u tom području i proizlazi iz zahtjeva naših građana za integriraniju i učinkovitiju obranu. U okviru Europske unije možemo podržati države članice u razvoju vojnih kapaciteta i učinkovitijem ulaganju u obranu. U manje od godinu dana postigli smo velik napredak i odlučni smo u namjeri da tako i nastavimo.”

Potpredsjednik za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen dodao je: „U današnjem su svijetu snažan NATO i snažan EU važniji nego ikad prije. Europa mora svoju sigurnost i obranu uzeti u svoje ruke kako bi mogla biti snažniji partner svojim saveznicima, a da pritom ne udvostručavamo ono što već postoji. Znamo koji nam je cilj i države članice pritom imaju glavnu ulogu, ali vrijeme je da odlučimo koliko brzo želimo postići taj cilj.”

Čelnici EU-a sastat će se 9. lipnja u Pragu kako bi raspravili o tome kako iskoristiti potencijal Ugovorâ za poboljšanje suradnje u području obrane. Komisija pridonosi toj raspravi i široj raspravi na razini EU-a o obrani tako što utvrđuje tri moguća scenarija za budućnost europske obrane.

  • Prema scenariju „Sigurnosna i obrambena suradnja” države članice i dalje bi odlučivale o potrebi za sigurnosnom i obrambenom suradnjom na dobrovoljnoj i pojedinačnoj osnovi, dok bi EU i dalje nadopunjavao nacionalne napore. Suradnja u području obrane pojačala bi se, ali sudjelovanje EU-a u najzahtjevnijim operacijama ostalo bi ograničeno. Novi Europski fond za obranu pomogao bi u razvoju nekih novih zajedničkih kapaciteta, ali države članice i dalje bi pojedinačno nadgledale razvoj i nabavu većine obrambenih kapaciteta. Suradnja EU-a i NATO-a zadržala bi sadašnji format i strukturu.
  • U okviru ambicioznijeg scenarija „Dijeljena odgovornost za sigurnost i obranu” države članice objedinile bi određena financijska i operativna sredstva radi povećanja solidarnosti u području obrane. EU bi se također više uključio u zaštitu Europe unutar i izvan njezinih granica. EU bi imao veću ulogu u područjima kao što su kibernetika, zaštita granica ili borba protiv terorizma te bi osnažio obrambenu i sigurnosnu dimenziju unutarnjih politika EU-a, primjerice u području energetike, zdravlja, carine ili svemira. To bi bilo popraćenom političkom voljom za djelovanje te postupkom donošenja odluka prilagođenim kontekstu u kojem brzo dolazi do promjena. Osim toga, povećala bi se suradnja EU-a i NATO-a, koji bi se ujedno i koordinirali u brojnim pitanjima.
  • Najambicioznijim scenarijem „Zajednička sigurnost i obrana” predviđa se postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije, što bi dovelo do zajedničke obrane na temelju članka 42. Ugovora o EU-u. Tom se odredbom skupini država članica omogućava da podignu europsku obranu na višu razinu. U okviru tog scenarija, za zaštitu Europe bili bi odgovorni EU i NATO, koji bi se uzajamno nadopunjavali. EU bi mogao provoditi napredne sigurnosne i obrambene operacije, koje bi se temeljile na višoj razini integracije obrambenih snaga država članica. EU bi iz Europskog fonda za obranu podupirao zajedničke obrambene programe te bi uspostavio posebnu europsku agenciju za istraživanja u području obrane. Tako bi se i potaklo stvaranje istinskog europskog obrambenog tržišta, koje bi moglo zaštititi svoje ključne strateške aktivnosti od vanjskih preuzimanja.

Navedeni scenariji nisu međusobno isključivi, već ilustriraju tri različite razine ambicija u pogledu solidarnosti. Europska sigurnost mora se poboljšati. Države članice imat će glavnu ulogu te će utvrditi razine ciljeva uz potporu institucija EU-a. Sada moraju razmisliti o budućnosti i odlučiti kojim putem i koliko brzo žele krenuti prema cilju zaštite građana Europe.

Kontekst

Jača Europa u području obrane i sigurnosti prioritet je Junckerove Komisije od preuzimanja mandata. U području obrane u posljednje je dvije godine već postignuto više nego u proteklih šezdeset. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojim je političkim smjernicama u lipnju 2014. naveo: „Kad je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane, vjerujem da moramo raditi na snažnijoj Europi. Da, Europa je prvenstveno „meka sila”, ali čak ni najsnažnije meke sile ne mogu dugoročno opstati bez određenih integriranih obrambenih kapaciteta.”

EU već raspolaže sredstvima koja omogućuju prelazak s trenutačne raznolike bilateralne i multilateralne vojne suradnje na učinkovitije oblike obrambene integracije. Člankom 42. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uniji predviđa se mogućnost da skupina država članica sličnih stajališta podigne europsku obranu na višu razinu. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2016. izjavio: „Mislim da je sada trenutak da se upotrijebi ta mogućnost.”

Komisija je danas pokrenula Europski fond za obranu, koji je predsjednik Juncker najavio u rujnu 2016., aEuropsko vijeće podržalo u prosincu 2016. Fond će koordinirati, dopunjavati i pojačavati nacionalna ulaganja u istraživanja u području obrane, u razvoj prototipa te nabavu obrambene opreme i tehnologije.

Čelnici EU-a donijeli su 25. ožujka 2017. Rimsku deklaraciju, u kojoj su se obvezali na djelovanje u cilju izgradnje EU27 koji će doprinositi stvaranju konkurentnije i integriranije obrambene industrije te jačati svoju zajedničku sigurnost i obranu u suradnji i nadopunjavanju s NATO-om.

U Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, koja je predstavljena 1. ožujka 2017., izneseni su glavni izazovi i mogućnosti za Europu u narednom desetljeću. Bijelom knjigom označen je početak procesa odlučivanja 27 država članica EU-a o budućnosti njihove Unije. Kako bi potaknuli tu raspravu, Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i zainteresiranim državama članicama, bit će domaćin niza rasprava o budućnosti Europe u gradovima i regijama diljem Europe. Bijela knjiga dopunjena je nizom dokumenata za razmatranje o sljedećim područjima: