Područje na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, takozvano “područje Schengena”, jedno je od najopipljivijih postignuća Europske unije. Saznajte više u našem vodiču.
Što je Schengen?
Schengen je jedan od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.
Države članice
Schengen obuhvaća 26 država, 22 države Europske unije i 4 izvan nje.
Samo šest država članica Europske unije nisu dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje žele same upravljati svojim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje trebaju postati dio Schengena.
Schengenu su se priključile i četiri države izvan Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Svrha i koristi
Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba, a sloboda kretanja u praksi može značiti različita prava za različite kategorije ljudi.
Građani Europske unije mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države. Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici.
Procjenjuje se da bi zatvaranje unutarnjih granica Europske unije kroz 10 godina dovelo do troška od 100 do 203 milijardi eura i otežalo prekogranično putovanje za 1,7 milijuna ljudi.
Sigurnost
Schengenom se ukida kontrola unutarnjih i osnažuje zaštita vanjskih granica. Kada jednom uđu u područje Schengena ljudi mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola. No, postoje izuzeci od ovog pravila. Ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor nadležna tijela mogu provjeravati pojedince na ili blizu granice.
Schengen podrazumijeva zajedničku politiku za vize za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje, te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju.
S ciljem postizanja veće sigurnosti poboljšan je Schengenski informacijski sustav. U našoj infografici saznajte kako.
Vanjske i unutarnje granice
Pojačana migracija u Europsku uniju zabilježena 2015. godine i pojačana zabrinutost oko sigurnosti, uključujući terorističke i ozbiljne prekogranične kriminalne aktivnosti, utjecali su na Schengen i rezultirali ponovnim uvođenjem graničnih kontrola u nekih državama članicama.
Parlament osuđuje nastavak kontrola unutarnjih granica u području Schengena u izvještaju usvojenom 30. svibnja. Privremene kontrole unutarnjih granica u području Schengena na snazi su tri godine. Zastupnici zagovaraju korištenje ove mjere samo u slučaju krajnje nužde.
Izazovi i odgovor Europske unije
Upravljanje migracijama i sigurnost vanjskih granica izazov je za Europu. Na vanjskim granicama Europske unije 2015. godine zabilježeno je do 1,83 milijuna nezakonitih prelazaka. Iako je brojka u 2018. godini pala na 150 114 Europska unija želi osnažiti kontrole na vanjskim granicama i efikasnije rješavati zahtjeve za azilom.
Ovi izazovi doveli su do značajnog napretka u upravljanju granicama, kao što je Schengenski informacijski sustav, Visa informacijski sustav, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) ili novi sustav bilježenja ulazaka i izlazaka na vanjskim granicama područja Schengena.
Europski sustav za putovanja (ETIAS) omogućit će pregled putnika koji ne trebaju vize prije ulaska u Europsku uniju. Cilj je prepoznati kriminalce, teroriste ili bilo koju drugu rizičnu skupinu. Kontrole mogu početi već od 2021. godine.
Kako bi se pojačala sigurnost u Europi zastupnici su Europsku graničnu i obalnu stražu do 2027. godine osnažili s 10 000 novih pripadnika.