Društvene mreže danas svi koriste, na svom mobilnom uređaju i računalu.
Društvenim se mrežama svakodnevno povezujemo s drugim ljudima, međusobno komuniciramo i razmjenjujemo informacije i podatke. No, prečesto upravo društvene mreže omoguće zlonamjernim ljudima da iskoriste priliku i prevare korisnike.
Već se pisalo o internetskim prijevarama: kako ih razotkriti i što učiniti, no sada vam pažnju skrećemo na zaštitu privatnosti na društvenim mrežama.
Neke od mogućih zlouporaba vaših podataka na društvenim mrežama:
- nanošenje štete ugledu osobe
- zastrašivanje (tzv. cyber-bullying)
- ucjenjivanje
- krađa pomoću informacija prikupljenih s mreže
- krađa identiteta
- lažno predstavljanje
- uhođenje (i industrijska špijunaža)
Iako su društvene mreže donijele puno dobroga i već su dio našeg svakodnevnog života, služeći se internetom i društvenim mrežama, morali bismo biti oprezni i odgovorni. Evo nekoliko stvari o kojima treba razmisliti.
1. Objavljivanje osobnih i povjerljivih informacija
Na društvenim mrežama kao i bilo gdje na internetu izbjegavajte objavljivanje osobnih i povjerljivih informacija. Povjerljive informacije su: ime i prezime, e-mail adresa, broj telefona, OIB, adresa stanovanja, brojevi kartica, pinovi, lozinke, imena djece, djevojačko prezime i slično. To se posebno odnosi na ispunjavanje različitih obrazaca/formulara u kojima to od vas traži neka društvena mreža „za potrebe boljeg oblikovanja korisničkog računa”. Sve što objavite na internetu, zauvijek ondje ostaje, čak i ako ste odmah obrisali tu informaciju. Ne morate ispuniti baš svaki obrazac. Dobro provjerite čemu takav obrazac služi prije nego što krenete upisivati svoje podatke.
U ovu kategoriju ulazi i ispunjavanje zabavnih upitnika na koje često nailazite na društvenim mrežama. Djeluju bezazleno i zabavno, ali putem takvih obrazaca, koji vam još i obećavaju nagradu za ispunjavanje, zlonamjerni korisnici mogu iskoristiti vaše podatke. U tim situacijama najčešće strada vaš e-mail sandučić, koji ostaje zatrpan “spam“ porukama (porukama lažnog, bezvrijednog ili reklamnog sadržaja).
Isto je i s objavljivanjem fotografija ili video zapisa na kojima se vidi unutrašnjost vašeg doma, označavanjem lokacije na kojoj se nalazite pa čak i označavanjem osoba koje su s vama, jer i njih možete ugroziti. Ovo je pogotovo opasno tijekom ljetnih odmora. Objavite li kako vam izgleda unutrašnjost doma i gdje se on nalazi, a onda i da niste kod kuće (jer ste na ljetovanju/zimovanju/ili na nekom drugom putovanju), možete samo zamisliti iznenađenje koje vas može dočekati kad se vratite. Ne želimo vas plašiti, ali radije se nemojte ni dovesti u takvu situaciju.
2. Objavljivanje fotografija, videa i osobnih podataka djece
Iako ne postoji regulativa u slučajevima kada roditelji na društvenim mrežama objavljuju fotografije, video ili osobne podatke svoje maloljetne djece, ovo je vrlo osjetljiva i jako važna tema. Općenito društvene mreže, poput Facebooka, ne dozvoljavaju otvaranje korisničkog računa za osobe mlađe od 13 godina, a jedina osnova prema kojoj to reguliraju jest polje u kojem se treba napisati/odabrati datum rođenja, u kojem je jednostavno odabrati ili upisati bilo što. Stoga je ova problematika još uvijek samo dio roditeljske (ne)odgovornosti.
Donijeti ispravnu odluku ponekad nije jednostavno, zato je važno da uvijek imate na umu kako u slučaju objavljivanja osobnih podataka djeteta ne donosite odluku za sebe i svoj život, već za život vašeg djeteta. Sigurnost i zaštita interesa vašeg djeteta bi uvijek trebala biti na prvom mjestu. Broj “lajkova“ nije toliko važna stvar u životu.
Neke od opasnosti za vaše dijete mogu biti:
- fotografije mogu otkriti mjesta na kojima se vaša djeca kreću, njihove aktivnosti i navike, koje možda želite zadržati za sebe
- određene fotografije mogu biti sramotne za vaše dijete u budućnosti
- ponekad fotografije mogu vaše dijete izložiti opasnosti stranaca s lošim namjerama, ili nasilju/izrugivanju vršnjaka u školi
- vaše dijete nema mogućnost izbora želi li da njegovu sliku vide drugi ljudi
- algoritmi koje koriste društvene mreže, uključujući i sustav za prepoznavanje lica, postaju sve napredniji, stoga svaka objavljena fotografija postaje dio sustava o kojem ne znate ništa i može se (ali i ne mora) koristiti na način na koji vi ne možete utjecati, bilo sada ili u budućnosti
Pa, iako smo vam već pisali, nije na odmet ponoviti – sve što jednom objavite bilo gdje na internetu tamo ostaje zauvijek, bez obzira jeste li taj sadržaj u nekom trenutku obrisali.
3. Prijavljivanje u račune preko društvene mreže
Kad od vas preko neke aplikacije ili stranice na internetu traže da se ulogirate putem svojeg računa na društvenim mrežama, nadamo se da ćete dobro razmisliti. Kao što smo u članku o internetskim prijevarama: kako ih razotkriti i što učiniti pisali o prijevarama login podacima koje možete dobiti putem e-mail poruke, tako biste trebali pripaziti i kako se prijavljujete bilo gdje drugdje na internetu. Naime, svaki put kad vam se ponudi mogućnost da se negdje prijavite upisivanjem podataka koji bi samo vama trebali biti poznati (korisničko ime i lozinka) trebali biste biti vrlo oprezni. U takvim situacijama, radije odaberite mogućnost kreiranja novog računa.
4. Prihvaćanje prijateljstva
Koliko imate “prijatelja“ na društvenim mrežama? Poznajete li sve te ljude?
Dobro razmislite prije nego što prihvatite nečiji zahtjev za prijateljstvom i ne ulazite u komunikaciju s onima koje ne poznajete. Zvuči kao upozorenja kakva ste kao dijete slušali od roditelja, no prijevare na internetu su lakše. Čim neka osoba dobije uvid u vaš korisnički profil, može vam ugroziti privatnost.
Znate i sami koliko je jednostavno kreirati korisnički račun na nekoj društvenoj mreži. Dovoljno je izmisliti ime, staviti neku fotografiju kao profilnu sliku i to je sve, možete započeti komunikaciju s ljudima. Upravo je krađa identiteta najčešći primjer zloupotrebe osobnih podataka na društvenim mrežama. Zlonamjerni korisnik kreira korisnički račun s vašim podacima, skriva se iza vašeg imena i s tog računa komunicira s drugim ljudima (vašim prijateljima, poznanicima, suradnicima). No, što više o vama zna, to će se drugim korisnicima činiti autentičnijim.
Ako prepoznate ovako nešto, odmah prijavite korisnički račun.
Prijavu možete podnijeti Europskom uredu za borbu protiv prijevara – OLAF, anonimno i to internetom putem sustava za obavješćivanje o prijevarama (https://fns.olaf.europa.eu/) ili putem web-obrasca (https://ec.europa.eu/anti-fraud/contacts/fraud-reporting-form_hr).
Jeste li se već susreli s ovakvom situacijom?
Pročitajte više o ovoj temi:
Internetska prijevara: kako ih razotkriti i što učiniti
Što je to “sigurnost na internetu“ i kako zaštititi osobne podatke
Preuzmite kontrolu nad svojim osobnim podacima