Biljne i životinjske vrste sve brže nestaju zbog ljudskih aktivnosti. Koji su uzroci i zašto je bioraznolikost toliko važna?
Bioraznolikost, raznolikost svih živih bića na našem planetu, zadnjih godina smanjuje se zabrinjavajućom brzinom i to najviše zbog ljudskih aktivnosti, poput prenamjene zemljišta, zagađenja i klimatskih promjena.
Zastupnici su u četvrtak pozvali na postavljanje zakonski obvezujućih ciljeva za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti (COP15) u Kini u listopadu 2020. Konferencija okuplja potpisnice Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti iz 1993. i na njoj se odlučuje o strategiji nakon 2020. Parlament želi vodeću ulogu EU-a i smatra da 30 posto teritorija EU-a trebaju biti prirodna područja te da se bioraznolikost treba uzeti u obzir u svim politikama EU-a.
Što je bioraznolikost?
Bioraznolikost se tradicionalno definira kao raznolikost života na Zemlji u svim njegovim oblicima. Obuhvaća različite vrste, njihove genetske varijacije i interakciju tih oblika života u složenim ekosustavima.
U izvještaju UN-a objavljenom 2019. znanstvenici upozoravaju da milijunu od ukupno procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Neki čak smatraju da smo usred šestog masovnog izumiranja u povijesti Zemlje. Kroz prethodna masovna izumiranja nestalo je između 60 i 95 posto svih vrsta, a potrebni su milijuni godina da se ekosustav oporavi od takvih događaja.
Saznajte činjenice i brojke o ugroženim vrstama u Europi
Zašto je bioraznolikost važna?
Zdravi ekosustavi omogućavaju procese koje uzimamo zdravo za gotovo. Biljke uzimaju energiju iz sunca i čine je dostupnom drugim oblicima života. Bakterije i drugi živi organizmi razgrađuju organske tvari i time stvaraju hranjive sastojke koji osiguravaju zdravo tlo na kojem rastu biljke. Oprašivači su ključni za razmnožavanje biljaka i proizvodnju hrane, biljke i oceani važni su ponori ugljika, a vodeni ciklus uvelike se oslanja na žive organizme.
Ukratko, bioraznolikost nam osigurava čisti zrak, svježu vodu, kvalitetno tlo i oprašivanje usjeva. Pomaže nam u borbi protiv klimatskih promjena i ublažava prirodne katastrofe.
S obzirom na interakciju živih organizama u dinamičnim ekosustavima, nestanak jedne vrste može imati dalekosežan utjecaj na opskrbu hrane. Nemoguće je točno znati posljedice masovnog izumiranja za ljude, no znamo da nam za sada raznolikost prirode omogućava napredakGlavni razlozi gubitka bioraznolikosti
- Prenamjena zemljišta (krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda, urbanizacija)
- Izravno iskorištavanje (lov i prekomjerni ribolov)
- Klimatske promjene
- Onečišćenje
- Invazivne strane vrste
Koje mjere predlaže Parlament?
Zastupnici traže postavljanje pravno obvezujućih ciljeva na lokalnoj i globalnoj razini kako bi se bioraznolikost bolje očuvala i obnovila. Prirodna područja trebaju pokrivati 30 posto teritorija EU-a do 2030. i degradirani ekosustavi trebaju se obnoviti. Parlament predlaže da se 10 posto sljedećeg dugogodišnjeg proračuna EU-a uloži u očuvanje bioraznolikosti.
Parlament također želi bolje zaštititi oprašivače, poput pčela. U prosincu 2019. zastupnici su kritizirali Inicijativu EU-a za oprašivače, koju je predstavila Komisija, kao nedovoljnu u borbi protiv temeljnih uzroka smanjenja broja oprašivača.
Saznajte kako očuvati bioraznolikost