Kašnjenja u pregovorima o reformama poljoprivredne politike neće utjecati na prihode poljoprivrednika. Parlament na plenarnoj sjednici u prosincu glasa o prijedlogu za lakši prijelaz.
Europski parlament, Europska komisija i Vijeće 30. lipnja 2020. postigli su dogovor o prijedlogu kojim se osigurava zadržavanje ključnih odredbi za poljoprivrednike do 2022.
Novi okvir zamijenit će postojeće zakonodavstvo o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, ali zbog kašnjenja u pregovorima potrebno je prijelazno razdoblje u kojem se osigurava prihod poljoprivrednicima i nastavak poljoprivredne proizvodnje u EU-u.
Zajednička poljoprivredna politika
Poljoprivredna politika EU-a pokrenuta 1962. usmjerena je na poboljšanje produktivnosti, promicanje ruralnog razvoja i rješavanje okolišnih i klimatskih izazova, kao i osiguravanje pravednih prihoda poljoprivrednicima.
Ti se ciljevi ostvaruju kroz:
- Potporu dohotku u obliku izravnih plaćanja kako bi se osigurala stabilnost prihoda poljoprivrednika
- Plaćanja za ekološki prihvatljivu poljoprivredu i brigu o ruralnim područjima
- Tržišne mjere za pomoć u rješavanju kriza na tržištu i poticanje potražnje
- Mjere za ruralni razvoj namijenjene posebnim izazovima u ruralnim područjima
Ove mjere financiraju se iz dugoročnog proračuna EU-a i čine oko 34,5 posto proračuna EU-a za 2020.
Stajalište Parlamenta
Parlament poljoprivrednicima želi omogućiti predvidljivost, stabilnost i financijski kontinuitet, posebno s obzirom na pandemiju COVID-19, koja je znatno utjecala na njih. Zastupnici su nedavno postigli dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu o reformi zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027., što uključuje potporu malim i mladim poljoprivrednicima, poljoprivrednicima u kriznim situacijama i promicanje klimatski prihvatljivih praksi. Parlament želi poljoprivrednicima, proizvođačima hrane i ruralnim područjima dodijeliti 8 milijardi eura pomoći kako bi se u sljedeće dvije godine financirao njihov oporavak.