Europski parlament poziva države članice EU-a da poduzmu mjere vezane uz stambenu krizu i osiguraju cjenovno pristupačno stanovanje za sve.
Nedostatak cjenovno pristupačnog stanovanja sve je veći problem u EU-u, uz cijene nekretnina i najamnina koje godinama stalno rastu u odnosu na dohotke.
Parlament je 21. siječnja donio rezoluciju u kojoj poziva države članice na priznavanje odgovarajućeg stanovanja kao temeljnog ljudskog prava i njegovo uvrštavanje u zakonodavstvo. Zastupnici poručuju da svi trebaju imati jednak pristup pristojnom stanovanju koje ima kvalitetnu pitku vodu, odgovarajuće sanitarne usluge, kanalizaciju i pouzdanu energiju.
Stambena kriza
Situacija se posebno pogoršala za vlasnike s niskim prihodima i privatne iznajmljivače, ali i osobe sa srednjim dohotkom preopterećene su troškovima stanovanja i održavanja. Samohrani roditelji, velike obitelji i mladi imaju preniske prihode da bi si mogli priuštiti plaćanje tržišnih najamnina, a preniske da bi ispunili uvjete za socijalno stanovanje.
Pandemija koronavirusa stavila je problem stanovanja u središte pozornosti, jer previše ljudi provodi vrijeme u lošim domovima. Zbog krize se očekuje i dodatno povećanje stope beskućništva.Što je cjenovno pristupačno stanovanje?
- Omjer cijene nekretnina i dohotka najčešći je kriterij za mjerenje cjenovne pristupačnosti
- U razdoblju od 2010. do 2018. udio stanovništva koji troši više od 40 posto raspoloživog dohotka na stanovanje iznosio je oko 10 posto u EU-27. Znatne su razlike među državama
Koji su uzroci?
Kupnja stambenog prostora za ulaganje jedan je od glavnih razloga rasta troškova. Ljudi kupuju drugu nekretninu kako bi ostvarili dodatni dohodak i poboljšali svoje mirovine. Strana ulaganja povećavaju lokalne cijene stambenih nekretnina, a platforme kao što je Airbnb smanjuju ponudu nekretnina za lokalno stanovništvo, posebno u centru gradova.
Osim toga, postoje znatne razlike politika socijalnog stanovanja među državama članicama.Stanovanje u EU-u: Činjenice i brojke
- U posljednje tri godine cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su u prosjeku za 5 posto
- Vlade u socijalno stanovanje ulažu samo 0,66 posto europskog BDP-a
- Neadekvatno stanovanje košta gospodarstva EU-a 195 milijardi eura godišnje
Što predlaže Parlament?
EU može neizravno utjecati na tržište nekretnina pravilima o državnim potporama, poreznim pravom i pravom tržišnog natjecanja te donošenjem smjernica i preporuka. Na primjer, promjenama pravila o državnim potporama javnim bi se tijelima moglo olakšati pomaganje svim skupinama čije se stambene potrebe ne mogu lako zadovoljiti pod tržišnim uvjetima.
U svojoj rezoluciji zastupnici:
– ponavljaju zahtjev da se na razini EU-a stane na kraj beskućništvu do 2030.
– pozivaju Komisiju i države članice EU-a da daju prednost smanjenju emisija i energetskoj učinkovitosti putem obnove stambenih objekata, u skladu sa Zelenim planom
– potiču države članice na suradnju kod financiranja socijalnih ulaganja sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i privatnim sektorom
– pozivaju države članice da se bore protiv diskriminacije ranjivih skupina na tržištu nekretnina
– pozivaju Komisiju da do sredine 2021. iznese zakonodavne prijedloge za suzbijanje postupanja sa stanovanjem kao imovinom kojom se trguje, a ne ljudskim pravom
– pozivaju Komisiju i države članice da ulažu više u socijalno, javno, energetski učinkovito, odgovarajuće i cjenovno pristupačno stanovanje
Saznajte što Europski parlament radi po pitanju socijalnih politika