Komisija je donijela tri nove inicijative potrebne za ostvarenje europskog zelenog plana.
Komisija predlaže nova pravila za suzbijanje krčenja šuma povezanog s potražnjom iz EU-a i olakšavanje prometa pošiljaka otpada unutar EU-a radi promicanja kružnog gospodarstva i rješavanja problema nezakonitog izvoza otpada u treće zemlje i prebacivanja drugih problema povezanih s otpadom na treće zemlje. Komisija predstavlja i novu strategiju za tlo kako bi se do 2050. sva europska tla obnovila, postala otporna i na odgovarajući način zaštitila. Današnjim prijedlozima Komisija predstavlja alate za prelazak na kružno gospodarstvo, zaštitu prirode i podizanje ekoloških standarda u Europskoj uniji i svijetu.
Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Za uspješno suzbijanje globalnih kriza povezanih s klimom i bioraznolikošću moramo preuzeti odgovornost za djelovanje u Europi i inozemstvu. Uredba o krčenju šuma odgovor je na zahtjeve građana da se utjecaj Europe na krčenje šuma svede na najmanju moguću mjeru i da se promiče održiva potrošnja, a nova pravila za upravljanje pošiljkama otpada potaknut će kružno gospodarstvo i osigurati da izvoz otpada ne šteti okolišu ni zdravlju ljudi. Strategija za tlo osigurat će potrebnu pravnu zaštitu tla te njegovo zdravlje i održivo korištenje.
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Ako od partnera očekujemo ambicioznije klimatske politike i politike zaštite okoliša, trebali bismo prestati izvoziti onečišćenje i podupirati krčenje šuma. Propisi o krčenju šuma i pošiljkama otpada koje danas predlažemo najambiciozniji su zakonodavni pokušaji rješavanja tih problema u cijelom svijetu. Na temelju tih prijedloga preuzimamo odgovornost i podupiremo cilj smanjenja našeg globalnog učinka na onečišćenje i gubitak bioraznolikosti. Predlažemo i revolucionarnu strategiju EU-a za tlo s jakim političkim programom kojim za tlo želimo osigurati jednaku razinu zaštite kakvu imaju i voda, morski okoliš i zrak.
Komisija predlaže novu uredbu za suzbijanje krčenja i propadanja šuma povezanog s potražnjom iz EU-a. Samo u razdoblju od 1990. do 2020. svijet je izgubio 420 milijuna hektara šuma, što je područje veće od Europske unije. Predloženim novim pravilima građanima EU-a jamčilo bi se da proizvodi na tržištu EU-a koje kupuju, koriste i troše ne doprinose krčenju i propadanju šuma u svijetu. Glavni je pokretač tih procesa proširenje poljoprivrednog zemljišta povezano s robom poput soje, govedine, palmina ulja, drva, kakaa i kave te nekih proizvoda dobivenih od te robe.
Uredbom se utvrđuju obvezujuća pravila o dužnoj pažnji za poduzeća koja tu robu žele stavljati na tržište EU-a kako bi se osiguralo da na tržištu EU-a budu dopušteni samo zakoniti proizvodi koji nisu povezani s krčenjem šuma. Komisija će uspostaviti sustav referentnih vrijednosti za procjenu zemalja prema razini rizika od krčenja i propadanja šuma povezanog s robom obuhvaćenom područjem primjene te uredbe.
Intenzivirat će i dijalog s drugim zemljama koje su veliki potrošači i angažirati se na multilateralnoj razini s ciljem zajedničkog djelovanja. Očekuje se da će nova pravila pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i gubitka bioraznolikosti jer će se njihovom primjenom promicati potrošnja proizvoda koji nisu povezani s krčenjem šuma te smanjiti učinak EU-a na globalno krčenje i propadanje šuma. Naposljetku, borba protiv krčenja i propadanja šuma pozitivno će utjecati na lokalne zajednice, uključujući najranjivije skupine, kao što su autohtoni narodi, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na šumske ekosustave.
U revidiranoj Uredbi o pošiljkama otpada Komisija predlaže stroža pravila o izvozu otpada, učinkovitiji sustav prometa otpada kao resursa i odlučne mjere protiv nezakonite trgovine otpadom, čime se ostvaruju ciljevi postizanja kružnog gospodarstva i nulte stope onečišćenja. Izvoz otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će ograničen i dopušten samo ako su treće zemlje spremne primiti određeni otpad i mogu njime upravljati na održiv način. Pratit će se pošiljke otpada u zemlje OECD-a te će se moći obustaviti ako budu uzrokovale ozbiljne ekološke probleme u zemlji odredišta. U skladu s prijedlogom sva poduzeća iz EU-a koja izvoze otpad iz EU-a trebala bi osigurati neovisnu reviziju postrojenja koja primaju njihov otpad kako bi se dokazalo da ta postrojenja upravljaju otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš.
Komisija predlaže da se u EU-u znatno pojednostavne već uspostavljeni postupci kako bi se olakšao ponovni ulazak otpada u kružno gospodarstvo, a da se pritom ne smanji potrebna razina kontrole. Time se pridonosi smanjenju ovisnosti EU-a o primarnim sirovinama i podupiru inovacije i dekarbonizacija industrije EU-a kako bi se ispunili klimatski ciljevi EU-a. Nova pravila obuhvaćaju i elektroničku razmjenu dokumenata, čime pošiljke otpada ulaze u digitalno doba.
Uredbom o pošiljkama otpada dodatno se jačaju mjere protiv nezakonite trgovine otpadom, jednog od najtežih oblika kaznenih djela protiv okoliša, jer nezakonite pošiljke čine i do 30 % pošiljaka otpada u vrijednosti 9,5 milijardi eura godišnje. Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti sustava izvršenja uključuje osnivanje Skupine EU-a za provedbu Uredbe o pošiljkama otpada, jačanje uloge Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) u pružanju potpore za prekogranične istrage država članica EU-a o nezakonitoj trgovini otpadom te stroža pravila o administrativnim kaznama.
Komisija danas predstavlja i novu strategiju EU-a za tlo, koja je važan rezultat europskog zelenog plana i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. s ciljem rješavanja kriza u području klime i bioraznolikosti. Zdrava tla nužna su za 95 % hrane koju konzumiramo, temelj su za više od 25 % bioraznolikosti u svijetu i najveći su kopneni spremnik ugljika na planetu. Međutim, 70 % tla u EU-u nije u dobrom stanju. Strategijom se utvrđuje okvir s konkretnim mjerama za zaštitu, obnovu i održivo korištenje tla te se predlaže niz dobrovoljnih i pravno obvezujućih mjera. Njezin je cilj povećanje udjela ugljika u poljoprivrednom zemljištu, borba protiv dezertifikacije, obnova degradiranog zemljišta i tla te osiguravanje dobrog stanja svih ekosustava u tlu do 2050.
Strategijom se želi za tlo osigurati jednaka razina zaštite kakva postoji i za vodu, morski okoliš i zrak u EU-u. To će se postići prijedlogom novog propisa o zdravlju tla, koji će se izraditi do 2023., nakon što se provede procjena učinka i opsežno savjetovanje s dionicima i državama članicama. Strategijom se također mobilizira potreban društveni angažman, financijska sredstva i razmjena znanja, promiču održive prakse gospodarenja tlom i njihovo praćenje te istodobno podupiru ambicije EU-a za globalno djelovanje u području zaštite tla.
Dodatne informacije
Pitanja i odgovori o novim pravilima za proizvode koji nisu povezani s krčenjem šuma
Informativni članak o novim pravilima za proizvode koji nisu povezani s krčenjem šuma
Prijedlog nove uredbe za suzbijanje krčenja i propadanja šuma povezanog s potražnjom iz EU-a
Pitanja i odgovori o revidiranim pravilima o pošiljkama otpada
Informativni članak o revidiranim pravilima o pošiljkama otpada
Prijedlog revidirane Uredbe o pošiljkama otpada
Pitanja i odgovori o strategiji za tlo