Saznajte kako EU pomaže u oblikovanju digitalne transformacije u Europi u korist građana, poduzeća i okoliša.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija EU-a i postići klimatska neutralnost do 2050., poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

U svibnju 2021. Parlament je usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.Što je digitalna transformacija?

  • Digitalna transformacija je integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i utjecaj tehnologija na društvo
  • Digitalne platforme, internet stvari, računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija su među tehnologijama koje utječu…
  • …na sektore od prometa do energetike, poljoprivredno-prehrambenih, telekomunikacijskih, financijskih usluga, tvorničke proizvodnje i zdravstvene skrbi i mijenjaju živote ljudi
  • Tehnologije mogu pomoći u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, jačanju konkurentskih prednosti poduzeća i pružanju novih usluga i proizvoda potrošačima

Financiranje digitalnih prioriteta EU-a

Digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama EU-a. Koronakriza je naglasila potrebu za odgovorom usmjerenim na budućnost koji će dugoročno koristiti društvu i doprinijeti konkurentnosti. Digitalna rješenja pružaju važne mogućnosti i ključna su za oporavak Europe i njezin konkurentni položaj u globalnom gospodarstvu. U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica zahtijeva se da namijene najmanje 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost vrijednog 672,5 milijardi eura za digitalnu tranziciju. U okviru programa ulaganja kao što su Obzor Europa koji je usmjeren na istraživanje i inovacije te Instrument za povezivanje Europe koji je usmjeren na infrastrukturu dodjeljuju se i znatni iznosi za digitalni napredak.

Iako je podupiranje digitalnih ciljeva opća politika EU-a u okviru svih programa, neki programi ulaganja i nova pravila posebno su usmjereni na njihovo ostvarenje.

Digitalna Europa

Parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, prvom financijskom instrumentu EU-a posebno usmjerenom na uvođenje tehnologije u poduzeće i kod građana. Cilj mu je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti. Uložit će se 7 588 milijuna eura u pet područja: superračunalstvo (2 227 milijuna eura), umjetna inteligencija (2 062 milijuna eura), kibersigurnost (1 650 milijuna eura), napredne digitalne vještine (577 milijuna eura) i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu (1 072 milijuna eura).

Ekonomija platformi

Internetske platforme važan su dio gospodarstva i svakodnevnog života. Predstavljaju golema tržišta i važni su komunikacijski kanali. Međutim, postoje i znatni izazovi. EU radi na novom zakonodavstvu o digitalnim uslugama, čiji je cilj poticanje konkurentnosti, inovacija i rasta uz istodobno jačanje internetske sigurnosti, suzbijanje nezakonitih sadržaja i osiguravanje zaštite slobode govora, slobode medija i demokracije.

Saznajte više o tome zašto i kako EU želi regulirati ekonomiju platformi

Kibersigurnost

Budući da su digitalni i fizički prostor sve više isprepleteni, pojavljuju se nove opasnosti, zbog čega je kibersigurnost važna za razna područja, od internetske sigurnosti potrošača do uobičajenog rada bolnica, vodoopskrbe i opskrbe električnom energijom.


Kako bi bolje zaštitili Europljane i poslovne subjekte od kiberprijetnji, zastupnici su pozvali na zajedničke kapacitete za kibernetičku obranu EU-a i 11. studenog 2021. usvojili svoje pregovaračko stajalište o direktivi kojom se želi osigurati visoka razina kibernetičke sigurnosti u EU-u.


Parlament je nedavno usvojio pravila o novom Europskom centru za kibersigurnost i sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu.

Saznajte zašto je kibersigurnost važna

Umjetna inteligencija i podatkovna strategija

Umjetna inteligencija može koristiti ljudima kroz poboljšanje zdravstvene skrbi, sigurnije automobile i prilagođene usluge. Može poboljšati proizvodne postupke i donijeti konkurentsku prednost europskim poduzećima, između ostalog i u područjima gdje su već snažno pozicionirana: zeleno i kružno gospodarstvo, strojevi, poljoprivreda, turizam…

Kako bi se osiguralo da Europa najbolje iskoristi mogućnosti umjetne inteligencije, zastupnici su naglasili potrebu za antropocentričnim zakonodavstvom o umjetnoj inteligenciji, čiji je cilj uspostava pouzdanog okvira umjetne inteligencije, provedba etičkih standarda, podupiranje radnih mjesta, pomoć u izgradnji konkurentnih „umjetnih inteligencija proizvedenih u Europi” i utjecaj na globalne standarde. Komisija je 21. travnja 2021. predstavila svoj prijedlog uredbe o umjetnoj inteligenciji.

Saznajte više o tome kako zastupnici žele regulirati umjetnu inteligenciju

Saznajte više o tome kako zastupnici žele iskoristiti potencijal umjetne inteligencije

Uspjeh razvoja umjetne inteligencije u Europi uvelike ovisi o uspješnoj europskoj podatkovnoj strategiji. Parlament je naglasio potencijal industrijskih i javnih podataka za poduzeća i istraživače iz EU-a te pozvao na uspostavu europskih podatkovnih prostora, infrastrukture velikih podataka i zakonodavstva kojima će se doprinijeti pouzdanosti.

Više o tome što Parlament želi za europsku podatkovnu strategiju

Digitalne vještine i obrazovanje

Pandemija je pokazala koliko su digitalne vještine važne za rad i interakciju, ali i naglasila nedostatak digitalnih vještina i potrebu za povećanjem digitalnog obrazovanja. Parlament želi da se europskim programom vještina građanima i poduzećima osigura mogućnost potpunog iskorištavanja tehnološkog napretka.

42% građana EU-a nema osnovne digitalne vještine

Pošteno oporezivanje digitalne ekonomije

Većina poreznih pravila uspostavljena je znatno prije postojanja digitalne ekonomije. Kako bi smanjili izbjegavanje poreza i učinili porezni sustav pravednijim, zastupnici pozivaju na globalnu minimalnu poreznu stopu i nova porezna prava koja bi omogućila plaćanje poreza tamo gdje se stvara vrijednost, a ne tamo gdje su porezne stope najniže.

Saznajte više o:

Daljnje informacije