Saznajte kako Europa misli financirati projekte za borbu protiv klimatskih promjena i podržati regije najviše pogođene prelaskom na zeleno gospodarstvo.
Prošlo je nešto više od mjesec dana od predstavljanja Europskog zelenog plana kada je Komisija predstavila detaljan prijedlog za njegovo financiranje. Plan ulaganja za Europski zeleni plan u sljedećem desetljeću treba privući najmanje bilijun eura javnih i privatnih ulaganja.
Velika vrijednost
Postizanje klimatski neutralnog gospodarstva u EU-u do 2050. zahtijeva ogromna ulaganja. Za postizanje privremenog cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. treba uložiti dodatnih 260 milijardi eura godišnje, prema procjeni Europske komisije.
Saznajte više o odgovoru Europske unije na klimatske promjene
Odakle novac dolazi?
Oko polovice sredstava dolazi iz dugoročnog proračuna EU-a kroz programe za projekte vezane uz klimu i okoliš, poput poljoprivrednog fonda, fonda za regionalni razvoj, kohezijskog fonda, programa Obzor Europa i LIFE.
Njihovo ulaganje treba potaknuti sufinanciranje država članica i privući dodatnih 114 milijardi eura. Program InvestEU i sredstva iz prihoda dobivenih kroz sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) trebaju privući oko 300 milijardi eura privatnih i javnih ulaganja, a novi mehanizam za pravednu tranziciju, osmišljen za pomoć regijama i zajednicama najviše pogođenim prelaskom na zelenu ekonomiju (kao što su regije ovisne o ugljenu) dodatnih 100 milijardi.
Mehanizam za pravednu tranziciju
Mehanizam se temelji na tri stupa: fondu za pravednu tranziciju, financiranju kroz InvestEU i zajmovima Europske investicijske banke podržane iz proračuna EU-a. Kroz ove mehanizme očekuje se poticanje 100 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja, a novac se može iskoristiti za usvajanje novih vještina, otvaranje novih prilika za zapošljavanje, ulaganja u zeleniju energiju i izolaciju domova.
1) Fond za pravednu tranziciju
Novac treba pomoći regijama ovisnim o fosilnih gorivima (poput ugljena), koja i dalje osiguravaju oko četvrtine proizvodnje električne energije u EU-u. Sektor ugljena EU-a zapošljava 238 tisuća ljudi u rudnicima i elektranama, i to u više od 100 europskih regija, od Poljske do Španjolske. U 2015. bilo je 128 rudnika ugljena u 12 država članica i 207 elektrana na ugljen u 21 državi članici.
„Znamo da je za vas put prema klimatskoj neutralnosti teži i, iako je podržavate, put do nje djeluje zastrašujuće. Mehanizam za pravednu tranziciju od najmanje bilijun eura jamstvo je da je u ovom prijelazu EU s vama”, poručio je izravno pogođenim radnicima Frans Timmermans, izvršni predsjednik Komisije odgovoran za Europski zeleni plan, 14. siječnja dok je predstavljao prijedlog zastupnicima.
U svibnju 2020. Komisija je izmijenila prijedlog za Fond za pravednu tranziciju kako bi ga uskladila s instrumentom „EU sljedeće generacije“, planom za gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa. Prijedlog o financiranju u iznosu od 7,5 milijardi eura iz dugoročnog proračuna EU-a povećan je na 10 milijardi eura, uz 30 milijardi eura koje dolaze od europskog instrumenta za oporavak. Fond će dodjeljivati bespovratna sredstva za projekte socijalne potpore, ekonomske revitalizacije i obnove zemljišta.
2) Posebna shema u okviru programa InvestEU
Ta shema treba dati prioritet financiranju za klimu i mobilizirati ukupno 45 milijardi eura ulaganja u projekte pravedne tranzicije od 2021. do 2027. godine.
Stvoren 2018. godine, InvestEU je predloženi vodeći program ulaganja za davanje poticaja europskom gospodarstvu.
Krajem svibnja 2020., u okviru „EU sljedeće generacije“, Komisija predlaže povećanje proračuna InvestEU-a i udvostručavanje novca za održivu infrastrukturu na 20 milijardi od ukupnih 75 milijardi eura zagarantiranih iz proračuna EU-a.
3) Instrument za kreditiranje u javnom sektoru
Daljnje financiranje može doći iz instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru, 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz dugoročnog proračuna i do 10 milijardi eura od zajmova Europske investicijske banke, uz dodatnih 25 do 30 milijardi eura ulaganja javnih vlasti kako bi se pomoglo najviše pogođenim područjima oko troškova dekarbonizacije.
Sredstva bi išla za razna ulaganja, od energije i prijevoza do mreža grijanja i javnog prijevoza.
Sljedeći koraci
Odbor REGI u srpnju je odobrio osnivanje Fonda za pravednu tranziciju, ali je i zatražio veći proračun, širi opseg i mehanizam nagrađivanja.
Parlament bi trebao glasati o svojem stajalištu tijekom plenarne sjednice u rujnu.
Daljnje informacije
- Briefing: Procjena prijedloga Fonda za pravednu tranziciju (travanj 2020.)
- Priopćenje za medije: Zeleni plan za Europu: prve reakcije zastupnika
- Priopćenje za medije: Europski parlament proglasio klimatsku krizu
- Istraživanje: EU regije ovisne o ugljenu, prilike i izazovi (2018.)
- Komisijin pregled: Mehanizam za pravednu tranziciju
- Komisijin pregled: Program InvestEU
- Komisija i Europska investicijska banka predlažu zajmove za potporu zelenim ulaganjima (svibanj 2020.)
- Ulaganje u klimatski neutralno i kružno gospodarstvo
- Komisijin pregled: Kako fondovi kohezijske politike podržavaju zelene reforme država članica