Tijela i organizacije EU-a za zaštitu potrošača primaju sve veći broj pritužbi potrošača na prijevare kojima su izloženi pri korištenju društvenim mrežama te na određene uvjete korištenja kojima podliježu, a u kojima se ne poštuje pravo EU-a o zaštiti potrošača.
Na temelju toga tijela EU-a za zaštitu potrošača, pod vodstvom francuskog tijela za zaštitu potrošača i uz potporu Europske komisije, proteklog su studenoga poslala dopise mrežama Facebook, Twitter i Google+ u kojima od njih traže da riješe ta dva problema.
„Društvene mreže postale su dio naše svakodnevice i većina ih Europljana redovito upotrebljava. S obzirom na njihovu sve veću važnost vrijeme je da osiguramo da se i u tom sektoru poštuju strogi propisi EU-a kojima se potrošači štite od nepoštenih praksi. Nije prihvatljivo da se europski potrošači mogu obratiti jedino sudu u Kaliforniji za rješavanje sporova. Ne možemo prihvatiti ni da se korisnicima uskraćuje pravo na odustajanje od kupnje na internetu. Poduzeća koja su vlasnici društvenih mreža trebaju preuzeti veću odgovornost pri rješavanju prijevara koje se odvijaju na njihovim platformama. Želim zahvaliti tijelima EU-a za zaštitu potrošača koja su proteklih mjeseci neumorno surađivala s Komisijom na tom važnom pitanju. Počevši od današnjeg dana, poduzeća vlasnici društvenih mreža imaju mjesec dana da osmisle rješenja za osiguranje poštovanja propisa EU-a.”, Vera Jourová.
Društvene su mreže pristale predložiti promjene usmjerene na dva područja:
- nepoštene uvjete
- suzbijanje prijevara kojima se obmanjuju potrošači pri korištenju društvenim mrežama.
Jasniji uvjeti ili uklanjanje nezakonitih uvjeta
Uvjeti korištenja društvenih mreža trebaju se uskladiti s europskim zakonodavstvom o zaštiti potrošača. Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima utvrđuje se da se standardni uvjeti kojima se stvara znatna neravnoteža u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača (članak 3.) smatraju nepoštenima i stoga nevažećima. Direktivom se određuje i da uvjeti moraju biti sročeni jasno i razumljivo (članak 5.) kako bi potrošači na nedvosmislen i jednostavan način bili informirani o svojim pravima.
To u praksi među ostalim znači sljedeće:
- društvene mreže potrošačima ne mogu uskratiti pravo da svoj predmet podnesu sudu u državi članici boravišta
- društvene mreže ne mogu od potrošača tražiti da se odreknu obveznih prava, poput prava na odustajanje od kupnje na internetu
- uvjetima se ne može ograničiti ili potpuno isključiti odgovornost društvenih mreža u vezi s pružanjem usluge
- sponzorirani sadržaj ne može biti skriven, no morao bi se moći prepoznati kao takav
- društvene mreže ne mogu jednostrano promijeniti uvjete a da prethodno ne obavijeste potrošače na jasan način o razlozima promjene i moraju im dati mogućnost otkazivanja ugovora uz primjeren otkazni rok
- uvjetima se operaterima društvenih mreža ne može dati neograničeno i diskrecijsko pravo na uklanjanje sadržaja
- ako ugovor raskida operater društvene mreže, to bi trebalo biti uređeno jasnim pravilima i o tome se ne bi trebalo odlučivati jednostrano i bez razloga.
Suzbijanje prijevara kojima se obmanjuju potrošači
Čim postanu svjesne takve prakse, društvene mreže moraju ukloniti sav sadržaj sa svojih internetskih stranica koji predstavlja prijevaru, a kojim bi se moglo zavarati potrošače. S tim u vezi nacionalna tijela za zaštitu potrošača trebala bi imati izravan i standardiziran komunikacijski kanal za prijavu takvih nepravilnosti operaterima društvenih mreža (primjerice povrede Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi ili Direktive o pravima potrošača) te postizanje uklanjanja sadržaja i informacija u vezi s trgovcima odgovornima za povrede. To je u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti potrošača i Direktivom o elektroničkoj trgovini, kojom se državama članicama daje mogućnost uspostave postupaka kojima se uređuje uklanjanje nezakonitih informacija ili onemogućivanje pristupa takvim informacijama.
Neki su primjeri utvrđene prakse:
- prijevare koje uključuju plaćanja potrošača
- zamke pri pretplati u kojima se potrošačima nudi registracija za besplatno probno razdoblje, ali ne daju im se jasne i dovoljne informacije
- stavljanje na tržište krivotvorenih proizvoda
- lažne promocije kao što je: „osvojite pametni telefon za samo 1 euro”, a koje su se proširile društvenim mrežama i koje su zapravo pravo natjecanje, ali uključuju dugotrajne pretplate za nekoliko stotina eura godišnje.
Kontekst
Uredbom EU-a o suradnji u zaštiti potrošača nacionalna tijela za zaštitu potrošača povezana su u paneuropsku mrežu za provedbu zaštite potrošača. Zahvaljujući tom okviru nacionalno tijelo u jednoj državi članici EU-a može stupiti u kontakt s ravnopravnim tijelom u drugoj državi članici i zatražiti od njega posredovanje u slučaju prekogranične povrede propisa EU-a o zaštiti potrošača.
Suradnja se može primjenjivati na propise o zaštiti potrošača kojima su obuhvaćena razna područja, kao što suDirektiva o nepoštenoj poslovnoj praksi (EN), Direktiva o elektroničkoj trgovini, Direktiva o pravima potrošača iDirektiva o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.
Mreža za suradnju u zaštiti potrošača završila je koordiniranu procjenu problematičnih praksi vodećih društvenih mreža (Facebook, Twitter i Google+) u okviru aktivnosti koju je predvodila francuska Glavna uprava za politiku tržišnog natjecanja, potrošačka pitanja i sprječavanje prijevara u studenome 2016. uz potporu Komisije. Trgovinsko udruženje EDiMA također je uključeno u rasprave.