9. svibnja obilježavamo 70. obljetnica Schumanove deklaracije, kojom je Robert Schuman postavio temelje današnje Europske unije.
Institucije EU-a u povodu Dana Europe 2020. nizom aktivnosti na internetu žele odati počast brojnim Europljanima koji u duhu solidarnosti pomažu našoj Uniji da prebrodi krizu uzrokovanu koronavirusom.
Danom Europe koji se održava 9. svibnja svake godine slavi se mir i jedinstvo u Europi. Datum označava godišnjicu povijesne “Schumanove deklaracije“. Tijekom govora u Parizu 1950. Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novom obliku političke suradnje u Europi kojom bi rat među Europskim državama postao nezamisliv.
Njegova vizija bila je osnovati europsku instituciju koja bi objedinila proizvodnju ugljena i čelika i upravljala njome. Ugovor o osnivanju takvog tijela potpisan je nešto manje od godinu dana kasnije. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Europske unije.
Ove godine, zbog epidemije koronavirusa, koja je u samo nekoliko mjeseci promijenila cijeli svijet, to jedinstvo posebno dolazi do izražaja, pa su ključne teme ovogodišnjeg Dana Europe zajedništvo i solidarnost.
Ove godine Dan Europe obilježava se po prvi puta virtualno pod sloganom „Europska komisija u Hrvatskoj kao pokretač pozitivne energije u društvu – Solidarnost.hr“.
Projekt solidarnost.hr pokrenulo je Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj s partnerima, a cilj je projekta omogućiti građanima da komuniciraju svoje osjećaje, želje i nadanja te na taj način podsjetiti i istaknuti ono najbitnije u ovom trenutku, a to je solidarnost.
U sklopu projekta tako su otvorene stranice na društvenim mrežama U sklopu projekta tako su otvorene stranice na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Twitter i YouTube te mrežna stranica solidarnost.hr putem kojih svi koji to žele mogu poslati svoje poruke solidarnosti i zajedništva i na taj način doprinijeti da one zamijene strah, neizvjesnost i nelagodu s kojima se ovih dana susrećemo.
Na sam Dan Europe, u subotu, 9. svibnja, sve posjetitelje navedenih društvenih mreža očekuje bogat virtualni program, kojim ćemo se prisjetiti kako su epidemija koronavirusa i potres u Zagrebu probudili ono najbolje u nama – zajedništvo i solidarnost.
Građani se mogu pridružiti projektu solidarnost.hr kroz slanje svojih poruka zahvale svima onima na koje su se mogli osloniti u ovom izazovnom vremenu.
Globalni odgovor na koronavirus
Europska unija pokazala je izuzetnu solidarnost tijekom cijele krize uzrokovana koronavirusom, a posebno je do izričaja došao globalni odgovor na koronavirus kojeg je predvodila Europska komisija i kojim je prikupljeno 7,4 milijardi eura za univerzalan pristup cjepivima.
Tijekom donatorske konferencije za globalni odgovor na koronavirus Europska komisija je zabilježila 7,4 milijardi eura, što je jednako 8 milijardi USD, koje su se donatori iz cijelog svijeta obvezali donirati. To uključuje Komisijinu donaciju od 1,4 milijarde eura. Time je gotovo ostvaren početni cilj od 7,5 milijardi eura i solidno je polazište za donatorski maraton na svjetskoj razini. Cilj je prikupiti znatna financijska sredstva kako bi se osigurao zajednički razvoj i univerzalna primjena dijagnostike, načina liječenja i cjepiva protiv koronavirusa.
Europski proračun pokretač oporavka Europe
Europska komisija radi na i novom prijedlogu višegodišnjeg europskog proračuna kao odgovor na krizu izazvanu koronavirusom
Europski proračun i instrumenti kao što su Fond za oporavak bit će pokretači oporavka europskog gospodarstva od posljedica izazvanih bolesti COVID-19. Najveći dio bit će namijenjen poticanju investicija i ekonomske kohezije, a sve to jačanjem već postavljenih politika poput Europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.
Proračun kao glavni pokretač
„Dugoročni proračun Unije, odnosno naš sljedeći sedmogodišnji proračun, mora se prilagoditi novim okolnostima i krizi nakon epidemije koronavirusa. Moramo povećati njegovu moć kako bismo generirali potrebna ulaganja u cijeloj Uniji “, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i naglasila da je cilj zaštita jedinstvenog europskog tržišta pri čemu bi ulaganja trebala biti maksimalna u prvim godinama, uz istovremeno postizanje ravnoteže između bespovratnih sredstava i zajmova.
Ulaganje u projekte obnove velikih razmjera, obnovljive izvore energije, čisti prijevoz, održivu proizvodnju hrane i obnovu prirode bit će još važnije nego prije. Također, Komisija će uspostaviti i novi Fond za oporavak europskog gospodarstva, usmjeren na sektore i zemljopisna područja Europe koja su najviše pogođena pandemijom koronavirusa.
Svaki euro za oporavak
Zajednički odgovor Europe već sada premašuje 3,4 bilijuna eura i uz fleksibilne mehanizme, sredstva su usmjerena na, između ostalog, nabavu medicinske opreme, razvoj cjepiva, potporu zdravstvenim sustavima te osiguravanje radnih mjesta i potporu poduzećima radi ponovnog pokretanja gospodarstva. Primjerice, prvi put u povijesti Unije aktivirana je puna fleksibilnost u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.
Članicama je na raspolaganju i novi program SURE koji je Komisija predložila radi zaštite Europljana od rizika nezaposlenosti. Iz programa će se osigurati 100 milijardi eura za pomoć vladama kako bi mogle nadoknaditi razliku zaposlenicima kojima je poslodavac morao smanjiti primanja ili pomoći samozaposlenima.
„Unija je odmah krenula s izvanrednim mjerama i to u zdravstvu, gospodarstvu, prometu robom i mobilnosti ljudima, istraživanju i nizu drugih područja. No, najvažniji je koordinirani odgovor na razini članica jer je oporavak od ove krize od zajedničkog europskog interesa“ ističe Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Potpora poljoprivredi, ribarstvu, turizmu…
Komisija je, između ostalog, identificirala poljoprivredni sektor kao iznimno važan jer Europljane i dalje opskrbljuje kvalitetnom i sigurnom hranom u uvjetima pandemije. Stoga je predložila mjere za kontinuitet proizvodnje. Primjerice, potpore za privatno skladištenje mliječnih i mesnih proizvoda, produljene roka prijave za potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te mjere za sektore voća i povrća, maslinova ulja, vinarstva, ribarstva i akvakulture. Hrvatska je tako dobila Komisijino odobrenje za izravna bespovratna sredstva od četiri milijuna eura za potporu domaćim ribarima.
Vlada može aktivirati i niz drugih mjera. Između ostalog, Komisija je odlučila i da članice ne trebaju vratiti neutrošena sredstva pretfinanciranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, već ih usmjeravati u gospodarstvo.
Na potez se odlučila i Hrvatska narodna banka te dogovorila s Europskom središnjom bankom (ESB) liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap čime omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura. Njime će, bude li potrebno, HNB osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima. Iako nije u eurozoni, Hrvatska se time pridružila Danskoj i Švedskoj s kojima ESB već ima slične dogovore radi pomoći stabilnosti tečaja domaće valute.
Komisija sveobuhvatnim akcijama brine o svakom segmentu gospodarstva i s državama članicama surađuje na zajedničkim rješenjima i za turistički sektor koji zapošljava 27 milijuna ljudi u Europi. Stoga joj je cilj u budućnosti stvoriti odgovorni, održivi i inovativni turizam kao odgovor na masovni turizam i ekološku tranziciju.
Više informacija: