Što je energetska unija? Stvaranje energetske unije pomoći će poticanju gospodarskog rasta EU-a, poboljšanju energetske sigurnosti Europe i borbi protiv klimatskih promjena.

Paket mjera za energetsku uniju za cilj ima Europi i njezinim građanima osigurati povoljnu, sigurnu i održivu energiju. Posebne mjere obuhvaćaju pet ključnih područja, među ostalim energetsku sigurnost, energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju.

Paket mjera za energetsku uniju Komisija je objavila 25. veljače 2015. i on se sastoji od tri komunikacije:

  • strateškog okvira za energetsku uniju u kojem se iznose pojedinosti ciljeva energetske unije i konkretni koraci koji će se poduzeti za njihovo ostvarivanje
  • komunikacije u kojoj se iznosi vizija EU-a za novi globalni sporazum o klimikoji bi trebao biti usuglašen u Parizu u prosincu 2015.
  • komunikacije u kojoj se iznose mjere potrebne za ostvarivanje cilja od 10 % međusobno povezanih elektroenergetskih sustava do 2020.

Zašto nam je to potrebno?

EU je trenutno najveći uvoznik energije u svijetu, uveze 53 % cjelokupne energije koju potroši uz godišnji trošak od oko 400 milijardi eura. Mnoge države članice EU-a uvelike ovise o ograničenom broju dobavljača, posebno u vezi s opskrbom plinom. To ih čini osjetljivima na poremećaje u opskrbi energijom.

Osim toga, sve starija energetska infrastruktura u Europi, slabo integrirana energetska tržišta, posebno prekogranična, i nekoordinirane nacionalne energetske politike često znače da potrošači i poduzeća EU-a nemaju koristi od proširenog izbora ili od nižih cijena energije.

Poboljšanje međusobne povezanosti energetskih mreža između država članica i osuvremenjivanje infrastrukture pomoglo bi u smanjenju poremećaja i energetske ovisnosti na najmanju moguću razinu. Uz to, dovršetak unutarnjeg energetskog tržišta omogućio bi jednostavniji pristup prekograničnim energetskim tržištima. To bi ujedno dovelo do pristupačnijih cijena energije i poboljšalo konkurentnost cijena energije za građane i poduzeća.

U skladu s ciljevima EU-a dogovorenima u okviru klimatske i energetske politike do 2030. EU također treba smanjiti svoju ukupnu ovisnost o fosilnim gorivima i emisije stakleničkih plinova.

EU si je postavio energetske i klimatske ciljeve do 2020., 2030. i 2050.

Ciljevi do 2020.:

  • smanjenje stakleničkih plinova za najmanje 20 % u usporedbi s 1990.
  • 20 postotni udio energije iz obnovljivih izvora
  • 20 postotno povećanje energetske učinkovitosti

Ciljevi do 2030.:

  • 40 postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova
  • najmanje 27 % udjela energije u EU-u iz obnovljivih izvora
  • povećanje energetske učinkovitosti za 27 – 30%
  • cilj od 15 % elektroenergetske interkonekcije (tj. prijenos 15 % električne energije, proizvedene u EU-u, u druge zemlje EU-a)

Cilj do 2050.:

80 – 95 postotno smanjenje stakleničkih plinova u usporedbi s 1990. U Energetskom planu za 2050.opisano je kako to možemo postići.

Dosadašnji uspjeh

EU je na dobrom putu da postigne ciljeve za 2020.:

  • smanjenje stakleničkih plinova za 18 % između 1990. – 2012.
  • udio energije iz obnovljivih izvora povećao se s 8,5 % 2005. na 14,1 % 2012.
  • očekuje se da će se energetska učinkovitost do 2020. povećati za 18 – 19 %. To je samo malo manje od cilja od 20 %. Cilj je ostvariv ako države članice primjenjuju sve potrebne propise EU-a.

Više o energetskoj uniji saznajte ovdje: http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-4485_hr.htm