Jeste li znali da je Hrvatska druga na ljestvici EU zemalja u kojoj se vijesti radije čitaju u online izdanju?
A jeste li znali da u Hrvatskoj svaka druga osoba ne posjeduje odgovarajuća digitalna znanja i vještine kojima stvara kompetitivnu vrijednost na tržištu rada?
Prema DESI analizi (The Digital Economy and Society Indeks) za 2018. godinu, koju provodi Europska komisija i koja prati evoluciju digitalne kompetitivnosti članica EU, Hrvatska se nalazi pri samom dnu ljestvice.
Vrlo je jasno da će digitalne tehnologije u sljedećih nekoliko godina unijeti još veće promijene, od poslovnih procesa do dnevnih rutina. Stoga će i digitalne vještine biti nezaobilazne prilikom zapošljavanja. Međutim, “digitalne vještine“ ili “digitalna pismenost“ više ne znače samo općenito poznavanje interneta, pretraživanje ili oblikovanja informacija u nekom od Office alata. Tako se “biti digitalno pismen“ nameće kao imperativ za sve.
Cjeloživotno učenje i digitalna transformacija pojmovi su o kojima već neko vrijeme slušamo, no znate li što oni zaista znače?
Kako se korištenje interneta razvija, tako se razvija i razumijevanje digitalne pismenosti. Ona tako podrazumijeva opće tehničko znanje i kulturu upotrebe interneta. A osoba koja je digitalno pismena svjesna je prednosti i mana različitih oblika medija, izvora informacija, ali i vrijednosti informacija koje pronalazi.
Digitalno pismena osoba posjeduje sposobnost pronalaženja, analize, (pr)ocjene, upotrebe i stvaranja sadržaja korištenjem tehnologije i interneta. Takvoj se osobi pružaju različite mogućnosti razvoja i zapošljavanja, u zemlji u kojoj živi, ali i u bilo kojoj drugoj zemlji članici Europske unije.
Stoga će mobilne tehnologije, big data, društvene mreže, Internet of Things, 3D print, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost, sigurnost na internetu i slično, biti neke od tema kojima ćemo se detaljnije posvetiti tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.