Europska komisija je otvorila ciljano javno savjetovanje i pozvala sve zainteresirane strane da daju komentare na predloženu reviziju Smjernica o državnim potporama za širokopojasne mreže („Smjernice o širokopojasnim mrežama”).

Zainteresirane strane mogu sudjelovati u savjetovanju do 11. veljače 2022.

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Pozivamo sve zainteresirane strane da kažu što misle o našim predloženim ciljanim izmjenama Smjernica o širokopojasnim mrežama. Namjera nam je državama članicama olakšati uvođenje širokopojasnih mreža, uključujući gigabitne i 5G mreže. Ali želimo i ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja u situacijama kad za to nema tržišnog interesa.

Svrha Smjernica o širokopojasnim mrežama je olakšavanje uvođenja i korištenja širokopojasnih mreža na područjima na kojima nedostaju usluge povezivosti, kao što su udaljene i rijetko naseljene regije EU-a. Smjernice omogućuju državama članicama da, pod određenim uvjetima, daju potporu za suvremenu infrastrukturu za pružanje visokokvalitetnih i cjenovno pristupačnih usluga povezivosti krajnjim korisnicima te da smanje digitalni jaz tamo gdje komercijalni operateri nisu zainteresirani ulagati. Svrha im je, međutim, i da zaštite privatna ulaganja jer se javna intervencija ne bi mogla provesti kad privatni subjekti ulažu sredstva. Cilj je još i potaknuti pošteno tržišno natjecanje putem kompetitivnih postupaka odabira, tehnološke neutralnosti i zahtjeva za otvoreni pristup u korist svih europskih građana i poduzeća.

Komisija je provela evaluaciju sadašnjih Smjernica o širokopojasnim mrežama. Pokazalo se da te smjernice dobro funkcioniraju, da su općenito svrsishodne te da su znatno pridonijele uvođenju širokopojasnih mreža. Evaluacija je, međutim, pokazala i da su potrebne određene ciljane prilagodbe postojećih pravila kako bi ih se uskladilo s najnovijim tržišnim i tehnološkim promjenama i brzorastućim potrebama za povezivošću, kako je navedeno u aktualnim prioritetima Unije.

Zbog toga Komisija predlaže nekoliko ciljanih promjena. Točnije, predložena se revizija sastoji od:

  • uvođenja novih pragova brzine za javnu potporu gigabitnim nepokretnim mrežama i novih smjernica o potpori za uvođenje pokretnih mreža. Time želimo: i. odgovoriti na sve veće potrebe krajnjih korisnika u pogledu povezivosti; i ii. razjasniti uvjete pod kojima se potpora može dodijeliti, osobito kad je riječ o postojanju tržišnog nedostatka i perfomansama koje mreže moraju imati
  • uvođenja nove kategorije dopuštene potpore u obliku mjera na strani potražnje kojima se podupire uvođenje pokretnih i nepokretnih mreža (vaučeri). Namjera je postići pravnu sigurnost tako da se razjasne, na temelju nedavnih predmeta, uvjeti spojivosti koje Komisija primjenjuje u vezi s tim mjerama
  • dodatnog razjašnjenja određenih koncepata koji su važni za ocjenjivanje državnih potpora koje provodi Komisija, kao što su mapiranje, javna savjetovanja koja je potrebno provesti prije dodjele potpore, obveze veleprodajnog pristupa i proširenje subvencioniranih mreža privatnim sredstvima.

Nacrt Smjernica o širokopojasnim mrežama i dodatne pojedinosti o javnom savjetovanju dostupni su na ovoj poveznici.

Sljedeći koraci

Osim u okviru danas pokrenutog savjetovanja s dionicima, o predloženom tekstu Smjernica o širokopojasnim mrežama raspravljat će se i na sastanku Komisije i država članica koji će se održati potkraj savjetovanja. Države članice i ostale zainteresirane strane tako će imati dovoljno mogućnosti za očitovanje o nacrtu prijedloga Komisije.

Donošenje novih Smjernica o širokopojasnim mrežama predviđeno je za sredinu 2022.

Kontekst

Postojeće Smjernice o državnim potporama za širokopojasne mreže iz 2013. omogućuju javna ulaganja ako postoji tržišni nedostatak i ako ta ulaganja donose znatno poboljšanje (tzv. skokovitu promjenu). Uvjetovana su i određenim drugim parametrima radi zaštite tržišnog natjecanja i poticaja za privatna ulaganja.

Odredbe tih smjernica dopunjuju odredbe Uredbe o općem skupnom izuzeću („GBER”), u kojoj su utvrđeni preduvjeti spojivosti koji moraju biti zadovoljeni da bi države članice mogle provesti mjere državne potpore bez prethodne prijave Komisiji.

Od 2014. do 2019. države članice potrošile su otprilike 30 milijardi eura javnih sredstava, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, kako bi popunile praznine u ulaganjima u uvođenje širokopojasne infrastrukture i ostvarile ciljeve utvrđene za 2020. u Digitalnoj agendi za Europu.

Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, do sredine 2020. već je 87,2 % kućanstava u Europi imalo pristup brzom širokopojasnom internetu s brzinom preuzimanja od najmanje 30 megabita u sekundi (Mbps), a 59,3 % bilo je pokriveno mrežama koje omogućuju gigabitne brzine. Do kraja lipnja 2020. gotovo sva kućanstva u EU-u (99,6 %) bila su pokrivena 4G LTE pokretnim mrežama, a 13,9 % 5G mrežama.

U Komunikaciji o gigabitnom društvu Komisija je utvrdila utvrdila potrebe za povezivosti koje treba ispuniti do 2025. da bismo stvorili europsko gigabitno društvo: i. sva bi europska kućanstva trebala imati internetsku povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps i mogućnošću povećanja na 1 Gbps, ii. socioekonomski pokretači kao što su škole, bolnice i javna uprava te digitalno intenzivna poduzeća trebali bi moći koristiti gigabitnu povezivost (brzine preuzimanja i slanja od najmanje 1 Gbps), iii. sva urbana područja i svi glavni kopneni prometni pravci trebali bi biti kontinuirano pokriveni 5G mrežom.

Komisija je u veljači 2020. objavila digitalne prioritete EU-a, među njima i Komunikaciju Izgradnja digitalne budućnosti Europe, te podsjetila da je povezivost u skladu s ciljevima EU-a do 2025. i dalje temeljna sastavnica digitalne transformacije Europe.

U Komunikaciji o Digitalnom kompasu predviđa se da bi do 2030. sva kućanstva u Uniji trebala biti pokrivena gigabitnom mrežom, a sva naseljena područja 5G mrežom. U prijedlogu programa politike digitalnog desetljeća naglašava se da potrebe društva za kapacitetima za preuzimanje i slanje podataka stalno rastu. Navodi se da bi do 2030. mreže s gigabitnim brzinama trebale biti dostupne po povoljnim cijenama svima koji trebaju ili žele tolike kapacitete.