Iz četvrtog danas donesenog izvješća o stanju energetske unije vidljivo je da je Komisija u potpunosti ostvarila svoju viziju Strategije energetske unije kojom se svim Europljanima jamči dostupna, cjenovno pristupačna, sigurna, konkurentna i održiva energija.

Europa već predvodi borbu protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući europskim politikama koje su se provodile u posljednjih pet godina u svim područjima, EU je na pravom putu da u potpunosti prijeđe na čistu energiju, iskoristi gospodarske mogućnosti koje taj prelazak nudi, ostvari rast i otvori radna mjesta te stvori zdraviji okoliš za potrošače.

Osim modernizirane europske energetske i klimatske politike, energetska unija potiče prelazak ključnih sektora europskoga gospodarstva na čistu energiju u skladu s obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma, istodobno osiguravajući da taj prelazak bude socijalno pravedan. Izgradnja otporne energetske unije s naprednom klimatskom i energetskom politikom jedan je od političkih prioriteta Junckerove Komisije. Danas se osvrćemo na uspješnu provedbu onoga što je 2014. bila tek vizija jedinstvene, međusobno povezane, sigurne i održive energetske unije. Izvješću su priložena dva dokumenta koja pokazuju napredak ostvaren u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Komisija istodobno priprema izvješće o provedbi strateškog akcijskog plana o baterijama i komunikaciju za učinkovitije i demokratskije donošenje odluka u području energetske i klimatske politike EU-a.

Potpredsjednik Maroš Šefčovič, zadužen za energetsku uniju, izjavio je: Energetska unija je Europa u najboljem izdanju: zajednički rješavamo velike probleme energetske sigurnosti i energetske tranzicije koje ne možemo riješiti unutar nacionalnih granica. Zahtjevnu energetsku tranziciju pretvorili smo u gospodarsku priliku za sve Europljane. Za to je bila nužna istinska transformacija naše energetske i klimatske politike: ne tek kozmetički zahvati, nego sustavna promjena. Nijedna država članica to nije mogla učiniti sama. U našem je izvješću prikazano kako se sve mjere energetske unije kombiniraju ne bi li naša politika bila prikladna za budućnost. Zahvaljujući našem okviru ulaganja su danas preusmjerena u rješenja i tehnologije okrenute budućnosti. Počeli smo i s provedbom mjera za industriju kao što je proizvodnja baterija u Europi, istodobno osiguravajući da u procesu tranzicije nijedan Europljanin ne ostane zapostavljen. Sada je na svakoj državi članici da slijedi naš primjer i brzo provede nacionalne mjere u području energetike, klime, mobilnosti i u svim drugim povezanim područjima, tako da do sredine stoljeća Europa postane predvodnik u klimatskoj neutralnosti.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: Europa je uspostavila najambiciozniji i najnapredniji klimatski i energetski okvir na svijetu. Postigli smo dogovor o cjelokupnom zakonodavstvu kako bismo ispunili ciljeve za 2030., uz više ciljeve u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. No, energetska unija više je od pravila i politika: pokrenuli smo rekordne razine ulaganja u čistu energiju u Europi, posredovali smo u sklapanju Pariškog sporazuma te potaknuli njegovo brzo stupanje na snagu, dodatno smo integrirali europsko energetsko tržište te utvrdili dugoročnu viziju klimatski neutralne Europe do 2050. Pred nama je međutim još dug put. Moramo nastaviti s uvođenjem obnovljive energije u cijeloj Europi i pojačati napore kako bismo uštedjeli više energije. Izuzetno je važno da započnemo s postupkom transformacije što prije. U našoj smo klimatski neutralnoj strategiji do 2050. opisali kako se to može učiniti te solidno analizirali zašto i kako Europa može postići klimatsku neutralnost; zašto se taj model može ponoviti u drugim zemljama svijeta; kako se klimatska neutralnost, gospodarsko blagostanje i socijalna pravednost mogu i moraju dopunjavati.

Energetska unija ojačala je unutarnje energetsko tržište i povećala energetsku sigurnost EU-a ulaganjem u novu pametnu infrastrukturu (uključujući prekograničnu), pružanjem novog najsuvremenijeg modela tržišta i uvođenjem mehanizma suradnje među državama članicama koji se temelji na solidarnosti kako bi se djelotvornije i učinkovitije odgovorilo na moguće krize.

Kako je Komisija nedavno utvrdila u Komunikaciji „Čist planet za sve”, energetska tranzicija zahtijeva sveobuhvatnu gospodarsku i društvenu preobrazbu, uz uključivanje svih gospodarskih sektora i društva da bi se do 2050. ostvario prelazak na klimatsku neutralnost. Zahvaljujući okviru za energetsku uniju Europa je na pravom putu da postane prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo.

Junckerova Komisija uspostavila je potpuno nov zakonodavni okvir za energetsku uniju. Ažurirani zakonodavni okvir omogućio je EU-u da zadrži vodeći položaj u borbi protiv klimatskih promjena određivanjem ambicioznijih ciljeva za 2030. u nizu sektora povezanih s energijom, od viših ciljeva za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost do ciljeva u pogledu emisija iz automobila, kombija i kamiona. Osim novog zakonodavnog okvira, Komisija je uspostavila poticajni okvir mjera potpore radi neometane tranzicije europskih industrija, regija i gradova. Osmišljen je niz ciljanih inicijativa kako bi sve regije i građani imali jednake koristi od energetske tranzicije. Jedna je od tih inicijativa Europski savez za baterije.

Europska industrija baterija prepoznata je kao strateški vrijednosni lanac za EU u kontekstu ojačane strategije industrijske politike. Izvješću o energetskoj uniji priloženo je zasebno izvješće o provedbi strateškog akcijskog plana za baterije.

U danas objavljenoj drugoj komunikaciji poziva se na jačanje demokratske odgovornosti postupka donošenja odluka u skladu s Ugovorom o Euratomu. Europska komisija osnovat će skupinu stručnjaka na visokoj razini da bi ocijenila trenutačno stanje Ugovora o Euratomu i razmotrila kako bi se demokratska odgovornost mogla poboljšati na temelju postojećeg Ugovora.

U istoj komunikaciji Komisija traži da Europski parlament i Vijeće razmisle o tome kako oporezivanje energije može bolje pridonijeti ciljevima energetske i klimatske politike EU-a te kako bi prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom među državama članicama mogao potaknuti napredak u tom području. To se područje rada temelji na Komisijinu planu za postupan prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom u svim područjima oporezivanja, prvi put objavljenom u siječnju.

Više informacija: