Komisija je objavila rezultate novog istraživanja Eurobarometra o informiranosti javnosti o antibioticima i općim trendovima u njihovoj upotrebi uoči 11. Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Istraživanje je pokazalo da je došlo do pozitivnog pomaka u upotrebi antibiotika: 32 % ispitanika izjavilo je da su u posljednjih dvanaest mjeseci uzimali antibiotike, u usporedbi s 40 % u istraživanju iz 2009. Međutim, u mnogim su slučajevima antibiotici uzimani bespotrebno: u 20 % slučajeva uzimani su za gripu ili prehladu, a 7 % ispitanika uzimalo ih je bez liječničkog recepta. Ukupno 66 % ispitanika zna da antibiotici nemaju nikakav učinak protiv prehlade, a 43 % ih je svjesno da nisu učinkoviti protiv virusa. Više od dvije trećine ispitanika željelo bi biti bolje informirano o antibioticima.

Kao odgovor na te podatke povjerenik Vytenis Andriukaitis je povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima izjavio: „Ovo istraživanje Eurobarometra pokazuje da je potrebno uložiti više napora u podizanje svijesti i informiranje građana o antimikrobnim sredstvima. Najnovije procjene prema kojima antimikrobna otpornost u Europi uzrokuje 33 000 smrtnih slučajeva godišnje treba nam svima biti poziv na uzbunu.Većina tih smrtnih slučajeva može se spriječiti zaustavljanjem nepotrebne upotrebe antibiotika i boljom dijagnozom i prevencijom infekcija u bolnicama i zajednicama.Pozivam sve koji imaju utjecaj na sprečavanje i liječenje infekcija da udvostruče svoje napore u borbi protiv opasnosti od antimikrobne otpornosti.Osim podizanja svijesti i boljeg informiranja moramo udružiti snage i uhvatiti se u koštac s antimikrobnom otpornošću s aspekta zdravlja životinja i zaštite okoliša, ali i s aspekta zdravlja ljudi.Za nekoliko će dana Vijeće dati zeleno svjetlo za novo europsko zakonodavstvo o veterinarskim lijekovima i hrani za životinje s dodanim lijekovima, što je velik napredak u tom području.”

Rezultati izvješća Eurobarometra i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) bit će predstavljeni u Bruxellesu na konferenciji povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima 2018. pod nazivom: „One Health to Keep Antibiotics working” („Jedno zdravlje” za očuvanje učinkovitosti antibiotika).

Tijekom proteklih 15 godina EU je bio predvodnik u borbi protiv antimikrobne otpornosti. Prošle je godine donesen novi i sveobuhvatan akcijski plan EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti u kojem su utvrđeni ciljevi Komisije za borbu protiv antimikrobne otpornosti u okviru politika o zdravlju ljudi, zdravlju životinja i okolišu.

Važna prekretnica bit će novo europsko zakonodavstvo o veterinarskim lijekovima i hrani za životinje s dodanim lijekovima, kojim se utvrđuje širok raspon konkretnih mjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti i promicanje razborite i odgovorne upotrebe antimikrobnih sredstava. Od 2022. u EU-u će biti zabranjena upotreba antimikrobnih sredstava za poticanje rasta kod životinja, njihova preventivna primjena u obliku hrane za životinje s dodanim lijekovima i preventivna upotreba kod skupina životinja. Uvest će se i ograničenja za metafilaktičku upotrebu antimikrobnih sredstava te mogućnost upotrebe određenih antimikrobnih sredstava isključivo kod ljudi. Osim toga, zemlje koje nisu članice EU-a pri izvozu u EU morat će poštovati zabranu prodaje antimikrobnih sredstava za poticanje rasta te ograničenja u pogledu antimikrobnih sredstava koja su namijenjena isključivo za upotrebu kod ljudi. Na taj će način novi propisi EU-a osigurati bolju zaštitu europskih potrošača od rizika širenja antimikrobne otpornosti zbog uvoza životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla.

Antimikrobna otpornost ozbiljan je problem koji je prisutan na razini EU-a i globalnoj razini te je stoga međunarodna suradnja od iznimne važnosti. EU nastavlja podupirati suradnju i jačati smjernice o antimikrobnoj otpornosti u relevantnim međunarodnim organizacijama (kao što su WHO, OIE i FAO), te i dalje ima aktivnu i vodeću ulogu u radu skupine G20.

Kontekst

Antimikrobna otpornost je otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove na koje su prvobitno bili osjetljivi. Antimikrobna otpornost prirodna je pojava koja se, međutim, prekomjerno pojačala zbog pretjerane i neprimjerene upotrebe antimikrobnih lijekova, loše kontrole infekcija te loših higijenskih praksi kod ljudi i životinja. U studiji Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Stručne skupine za antimikrobnu otpornost, koja je nedavno objavljena u stručnom časopisu The Lancet, procijenjeno je da su infekcije bakterijama otpornima na antibiotike mogle biti uzrok 33 000 smrtnih slučajeva u Europi u 2015.

Borba protiv antimikrobne otpornosti ne pridonosi samo boljem zdravlju, već donosi i velike gospodarske koristi. U izvješću OECD-a objavljenom ranije ovog mjeseca (uz potporu Komisije i ECDC-a) procjenjuje se da povećanjem napora u borbi protiv antimikrobne otpornosti možemo uštedjeti do 4,8 milijardi dolara godišnje u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji.

Europski dan svjesnosti o antibioticima europska je zdravstvena inicijativa kojom koordinira Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u suradnji s Europskom komisijom, a cilj joj je osigurati platformu i potporu nacionalnim kampanjama za borbu protiv antimikrobne otpornosti te posebice za razboritu upotrebu antibiotika.

Za više informacija

Posebno izvješće Eurobarometra 478 o antimikrobnoj otpornosti

Politika EU-a o antimikrobnoj otpornosti: http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/amr/index_en.htm

Jačanje svijesti: https://antibiotic.ecdc.europa.eu/hr