Razorni šumski požari svake godine u Europi unište na tisuće hektara šume. Iako je rizik od požara veći u južnoeuropskim zemljama, ni jedna europska zemlja nije imuna na njih.
Ako se šumski požar razbukta toliko da ga zemlja ne može ugasiti sama, aktivacijom mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu može se pokrenuti koordinirani odgovor.
Zajednički i koordinirani odgovor
Ako za suzbijanje šumskih požara nisu dostatni nacionalni kapaciteti, europske se zemlje često solidariziraju te šalju pomoć u obliku kanadera, helikoptera, protupožarne opreme i osoblja. Na europskoj se razini to radi na strukturirani način.
Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) središnji je ured Europske komisije za odaziv u hitnim situacijama. Iz tog se centra u okviru mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu koordinira paneuropska pomoć i sve se države sudionice hitno obavješćuju o potrebama krizom pogođenih zemalja. Odluku o pokretanju mehanizma za civilnu zaštitu ne donosi Komisija, već nacionalna tijela pogođene zemlje.
Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu također se olakšava i sufinancira prijevoz pomoći do pogođenih područja.
Pripravnost za sezonu šumskih požara
ERCC aktivno prati rizik od šumskih požara i njihov razvoj diljem Europe te povezuje tijela civilne zaštite na europskoj razini.
U nastavku su navedene neke od njegovih aktivnosti.
- ERCC se služi nacionalnim uslugama i alatima za praćenje poput Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) koji sadržava pregled podataka koje europske zemlje prikupljaju u okviru nacionalnih programa zaštite od šumskih požara.
- Prije početka sezone šumskih požara ERCC organizira redovite sastanke svih država sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu radi razmjene informacija o stanju pripravnosti.
- Tijekom ljeta ERCC organizira tjedne videokonferencije za zemlje s visokim rizikom od šumskih požara: Hrvatsku, Francusku, Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku.
- Usto, stručnjaci iz država sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu svakog se ljeta upućuju u ERCC. Osim što doprinose ukupnom radu ERCC-a, oni održavaju redovite kontakte s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu, što je važno u slučaju aktivacije mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Borba protiv šumskih požara
Europski mehanizam za civilnu zaštitu često se aktivira (kao predupozorenje ili na zahtjev za pomoć) zbog šumskih požara u Europi i izvan nje.
Tijekom sezone šumskih požara 2012. zabilježeno je devet zahtjeva za pomoć i jedno predupozorenje: Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka i Portugal zatražili su pomoć iz zraka, a Španjolska je poslala predupozorenje. Mehanizam je 2013. aktiviran kao odgovor na zahtjeve za pomoć u slučaju šumskih požara u Bosni i Hercegovini te Portugalu. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2014. je aktiviran na zahtjeve za pomoć iz Švedske i Grčke te kao odgovor na predupozorenje pristiglo iz Norveške. Grčka, Cipar, Francuska i Portugal zbog šumskih su požara mehanizam aktivirali 2015. i 2016. U ljetnoj sezoni 2017. zabilježeno je izuzetno mnogo aktivnosti uslijed šumskih požara. Od 8. kolovoza 2017. mehanizam su aktivirali Portugal, Crna Gora, Albanija i Francuska, a Italija ga je aktivirala dvaput.
U hitnim situacijama povezanima sa šumskim požarima u više je navrata aktivirana i usluga satelitskog kartiranja Službe EU-a za upravljanje u kriznim situacijama programa Copernicus.
O mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu
Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšava se suradnja 34 europske države (28 država članica EU-a, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Islanda, Crne Gore, Norveške, Srbije i Turske). Te države sudionice udružuju sredstva koja zatim mogu staviti na raspolaganje zemljama zahvaćenima katastrofama diljem svijeta.
Sama Komisija ne šalje zrakoplove ni opremu, već radi na koordinaciji odgovora država koje sudjeluju u mehanizmu.
Od pokretanja mehanizma EU-a za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 300 zahtjeva za pomoć. Intervenirano je u nekim od najrazornijih katastrofa s kojima se svijet dosad suočio, uključujući poplave u Srbiji te Bosni i Hercegovini (2014.), izbijanje ebole u zapadnoj Africi (2014.), sukob u Ukrajini (2014.), potres u Nepalu (2015.), sukob u Iraku (2016.) i uragan „Matthew” na Haitiju (2016.).
Revizijom zakonodavstva na kojem se temelji mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2013. su uvedene važne novine. Jedna od tih novina je i uspostava Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije (EERC) koji se sastoji od dobrovoljnog fonda s prethodno odobrenim sredstvima država sudionica. Dobrovoljni je fond uspostavljen u listopadu 2014. te pridonosi većoj predvidljivosti i pouzdanosti odgovora na katastrofe u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Njime se ujedno omogućuju bolje planiranje i koordiniranje kriznih operacija.
Prevencija šumskih požara
Glavnu odgovornost za sprečavanje i odgovor snosi zemlja pogođena katastrofom. Glavna je uloga Komisije koordinirati brz i učinkovit odgovor u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu po njegovoj aktivaciji. Osim toga, Komisija surađuje s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu kako bi poduprla, nadopunila i koordinirala njihova nastojanja u prevenciji šumskih požara te pripravnost i planiranje upravljanja rizicima.
Ta se suradnja ostvaruje aktivnostima navedenima u nastavku.
- Komisija podupire države sudionice financiranjem projekata za prevenciju i osiguranje pripravnosti.
- Na zahtjev može uputiti stručnjake za procjenu rizika te pružanje savjeta i potpore lokalnim ili nacionalnim tijelima.
- Komisija s državama članicama organizira godišnje sastanke na kojima se raspravlja o teškoćama u sezoni šumskih požara u Europi te o tome kako najbolje poduprijeti države sudionice u njihovim nastojanjima da spriječe požare i reagiraju nakon njihova izbijanja.
- Na temelju svojih aktivnosti u području prevencije i pripravnosti Komisija sažima stečena iskustva i utvrđuje dobre prakse.
Primjeri projekata:
U siječnju 2017. pokrenut je dvogodišnji projekt osiguranja pripravnosti u području šumskih požara pod nazivom „Standardizacija osposobljavanja za gašenje mediteranskih šumskih požara”. Doprinos Europske komisije financiranju tog projekta iznosi 325 732 EUR. Jedan od partnera u projektu je i Escola Nacional de Bombeiros u Portugalu. Portugal je u prošlosti sudjelovao u drugim sličnim projektima, primjerice u Španjolsko-portugalskom meteorološkom informacijskom sustavu za prekogranične operacije u slučaju šumskih požara (SPITFIRE) koji je uspostavljen 2014. Projekt je od EU-a primio potporu u iznosu od gotovo 500 000 EUR. Svrha projekta bila je poboljšati razmjenu meteoroloških podataka i informacija o riziku od šumskih požara u graničnom području između Portugala i Španjolske (ref.: http://ec.europa.eu/echo/funding-evaluations/financing-civil-protection-europe/selected-projects_en).
Odlukom 1313/2013/EU prvi su put uvedene obveze za države članice u području sprečavanja katastrofa. Njome se države članice obvezuju na izradu procjene rizika i objavu sažetka rezultata te na izradu i objavu procjene svojih sposobnosti upravljanja rizicima.
OSTALE POVEZNICE:
Odjel za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Europske komisije