Jeste li znali da se, prema istraživanju Europske komisije procjenjuje da će tržišna vrijednost IoT tehnologije u EU-u do 2020. narasti do čak jednog trilijuna eura?
Internet stvari (IoT) je srž procesa digitalizacije gospodarstva i društva, te je ključna sastavnica strategije Europske komisije za digitalizaciju europske industrije i digitalnog tržišta. Europske vrijednosti primjenjuju se na internet stvari kako bi osnažile građane, zahvaljujući visokim standardima privatnosti i sigurnosti. No, znate li što IoT donosi našem svakodnevnom životu?
Što je IoT?
IoT (engleski, “internet of things“), ili na hrvatskom “internet stvari“, opisuje tehnologiju povezivanja fizičkih uređaja, vozila i drugih stvari, koje prikupljaju, dijele i razmjenjuju podatke putem interneta. Spajanje uređaja može biti žično ili bežično te omogućuje potpuno nove mogućnosti za međusobnu interakciju (komunikaciju) između ljudi i različitih sustava. Na taj način komunicirati mogu stvari, uređaji i stvari/uređaji s ljudima, uz zajednički cilj olakšavanja i pojednostavnjivanja života ljudi.
Kako radi IoT?
Znate li da danas u svijetu postoji gotovo 700 milijuna pametnih nosivih uređaja, poput pametnih satova, narukvica, privjesaka i sličnih uređaja? Takvi uređaji omogućuju vlasniku da putem aplikacije prati promjene podataka, a podaci koje aplikacija obrađuje dolaze izravno putem senzora koji prati određene promjene.
Primjerice, senzor pokreta na pametnoj narukvici omogućuje osobi da prati svoju tjelesnu aktivnost. Senzor “primjećuje“ pokret, spaja se putem interneta na server, na kojem postoji sustav za obradu podataka, te ga šalje natrag u aplikaciju na pametnoj narukvici. Aplikacija potom te podatke prikazuje u pažljivo dizajniranom prikazu putem kojeg osoba prati promjene i na njih reagira. Pametna narukvica “uči“ te se ponaša u skladu s novim podacima. U ovisnosti o tome koliko je osoba aktivna i koliko želi biti aktivna, pametna će mu narukvica, prema unesenim parametrima i dosadašnjim podacima kreirati rute, dojavljivati kad je vrijeme za aktivnosti i slično.
Što je sve IoT?
Jeste li čuli za pametne klupe, hladnjake, perilice, tepihe, rasvjetu? Hladnjak će vam putem aplikacije reći da trebate kupiti neki proizvod koji ste potrošili, perilica će započeti pranje tako da bude gotovo upravo kad se vratite s posla, a tepih će dojaviti kretanje po njegovoj površini (primjerice, čak i ako vas nema u stanu te vas upozoriti putem aplikacije i potencijalno upozoriti i policiju). POS aparati, bankomati, MRI (uređaj za magnetsku rezonanciju) u bolnicama – sve su to uređaji koji rade na tehnologiji internet stvari, a njihovo umrežavanje omogućuje razvoj ideja na društvenoj, siguronosnoj, medicinskoj, ekološkoj i sličnoj platformi.
Tehnologija koja funkcionira iza svih tih “pametnih“ sustava/objekata je slična, razlika je u drugačijim senzorima koji opažaju ili mjere drugačije podatke, drugačije ih procesuiraju i drugačije prikazuju, odnosno komuniciraju u aplikaciji kako bi ih ljudi mogli razumjeti i na njih utjecati s udaljenošću. Istovremeno, uređaji “uče“ iz navika ljudi koji ih svakodnevno koriste i tako samostalno podešavaju određene parametre. Mogućnosti su gotovo neograničene.
Tržište IoT tehnologije
Internet stvari postaje poprilično velik posao budućnosti, a kompanije u sve većem broju koriste ovu tehnologiju u svom poslovanju jer upravo internet stvari omogućuje integraciju velike količine uređaja koji imaju ugrađene senzore (elemente koji reagiraju na određene mjerne jedinice, koje potom daju određeni signal). Senzori potom komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama, a aplikacije komuniciraju s ljudima.
Razlika u veličini tržišta interneta stvari širom svijeta u 2014. i predviđanja za 2020., prema industriji (u milijardama američkih dolara) pokazuje koliko i kako brzo ova tehnologija napreduje.
IoT u EU-u
U elektroničkoj industriji u Europi u 2015. godini bilo je u upotrebi oko 252 milijuna jedinica pametnih uređaja, a predviđeno je da će do 2025. porasti na više od 300 milijuna. No, nisu sve industrije razvijene jednako kao elektronička industrija. U poljoprivredi je, primjerice, u 2015. bilo oko sedam milijuna jedinica pametnih uređaja, a predviđa se da će do 2025. godine taj broj iznositi oko 32 milijuna.
U ožujku 2015. godine, Europska komisija pokrenula je Savez za inovacije u internetu stvari kako bi podržala stvaranje inovativnog i industrijski vođenog europskog ekosustava interneta stvari. Time je Europska komisija izrazila namjeru bliske suranje sa svim dionicima i akterima interneta u stvaranju konkurentnog europskog tržišta interneta stvari i stvaranju novih poslovnih modela. Danas je Savez za inovacije u internetu stvari najveća europska Asocijacija interneta stvari sa sjedištem u Bruxellesu.
Europska unija tako ima za cilj staviti veći fokus na standardizaciju, kako bi utjecala na upravljanje internetom stvari i stvorila platformu koja će kreirati standarde analize, razvoj i komunikaciju, pogotovo kada su u pitanju proizvodnja, pametne mreže, zdravstvo i privatnost podataka. S tom je namjerom pokrenut i IoT Labs, projekt Europske komisije čiji je cilj omogućiti studentima učenje i razvoj tehnološke inovacije u sigurnom okruženju i pod vodstvom stručnjaka.
Mnoge zemlje poput Južne Koreje, Japana, Španjolske i Velike Britanije pokušavaju kolonizirati pametne gradove kako bi svojim građanima pružile bolji, sigurniji i zdraviji životni okoliš. Prikupljanjem podataka od građana, uređaja i stvari, pametan grad bio bi u mogućnosti ponuditi rješenja glavnih problema prosječnog grada, poput distribucije vode, zagađenja, kriminala, zagušenja prometa, gospodarenja otpadom itd.
IoT u Hrvatskoj
Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu već se dugo radi na razvoju tehnologije koja koristi senzore utkane u različite vrste materijala. Tako su nastali pametni tepih i pametna jakna. Tepih se radi od otpadnih materijala iz tekstilne proizvodnje, korišteni senzori ne utječu na estetiku samog proizvoda, a rezultat je ortopedsko pomagalo koje dojavljuje ako je osoba pala ili sišla s kreveta. Pametna jakna koristi tehnologiju koja joj omogućuje da se zagrijava sama, a namijenjena je službi spašavanja, poštarima, policiji, bolesnicima koji moraju paziti na nagle promjene temperature i slično. Različite su mogućnosti povezivanja objekta (njegovih senzora) s aplikacijama te drugim (sigurnosnim) sustavima, što itekako pomaže u svakodnevnom životu.
Od studenta u Splitu koji je osmislio pametne klupe, djevojaka u Zagrebu koje su kreirale pametnog medvjedića koji prati zdravlje djeteta do različitih startup-ova i tvrtki koje se bave razvojem ovih tehnologija, u Hrvatskoj nam ne nedostaje znanja i ideja. Sve više škola u svoje kurikulume uvodi IoT tehnologiju pa studenti i profesori zajedno rade na kreiranju različitih pametnih sistema. Ovaj način rada stvara i čitavu novu generaciju mladih stručnjaka koji će biti u mogućnosti kreirati neke nove tehnološke inovacije.
Jeste li se i vi susreli s nekom od ovih tehnologija?
Pročitajte više o pristupu Europske unije: