Uoči sastanka Europskog vijeća 13. i 14. prosinca 2018. Komisija analizira ohrabrujući napredak koji je dosad postignut u pregovorima o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a i poziva čelnike da održe taj zamah.
Sastanak Europskog vijeća 13. i 14. prosinca ključan je trenutak za konsolidaciju već ostvarenog napretka i utvrđivanje smjernica za ključne značajke budućeg okvira. Svrha je današnje Komunikacije olakšati raspravu među čelnicima.
Komisija je 2. svibnja predstavila prijedlog modernog, uravnoteženog i pravednog proračuna za ostvarenje europskih prioriteta koje su utvrdili čelnici u Bratislavi 2016. i u Rimu 2017. Nakon tog prijedloga odmah su uslijedili zakonodavni prijedlozi za 37 sektorskih programa koji su dio budućeg dugoročnog proračuna. Na tim su čvrstim temeljima pregovori među državama članicama brzo napredovali tijekom bugarskog i austrijskog predsjedanja Vijećem.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Čelnici država usuglasili su se o prioritetima Unije. Moramo se pobrinuti za prikladno financiranje tih prioriteta u sljedećem dugoročnom proračunu kako bismo ih i ostvarili. Dosadašnji me napredak ohrabruje, a sad je na čelnicima da na temelju njega daju nužne političke smjernice koje će omogućiti brz dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu.”
Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger izjavio je: „Zahvaljujući izvrsnom radu bugarskog i austrijskog predsjedništva već je ostvaren nezabilježen napredak u pregovorima o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Istodobno napreduje i rad u Europskom parlamentu. Trebamo održati taj zamah i nastaviti ostvarivati napredak vodeći se političkim smjernicama koje će ovaj mjesec dati Europsko vijeće.”
Čelnici bi sada trebali dogovoriti političke smjernice u pogledu ključnih značajki budućeg dugoročnog proračuna:
- Europi treba moderan i uravnotežen proračun koji je čvrsto usmjeren na prioritete Unije i koji nudi konkretne odgovore na sadašnje i buduće izazove. Stoga Komisija predlaže modernizaciju proračuna povećanjem financiranja u ključnim područjima kao što su inovacije, digitalno gospodarstvo, klimatska politika i okoliš, migracije i upravljanje granicama te sigurnost, obrana i vanjsko djelovanje. Kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika i dalje će imati ključnu ulogu za budućnost Europe. Ovim se prijedlogom ostvaruje ravnoteža između tri važne skupine potrošnje – poljoprivredne i pomorske politike, kohezijske politike i ostalih programa bitnih za budućnost Europe.
- Sljedeći dugoročni proračun također bi trebao biti jednostavniji i transparentniji, tako da dionici od njega mogu ostvariti što veće koristi. To su tražili Europski parlament i Vijeće te veliki i mali korisnici proračuna, a Komisija je njihove zahtjeve uzela u obzir i predložila znatno pojednostavnjeni proračun.
- Druga ključna značajka sljedećeg proračuna za Europu trebala bi biti fleksibilnost. Kako bi Europa mogla brzo, odlučno i učinkovito reagirati u svijetu koji se brzo mijenja, potreban nam je proračun koji je još fleksibilniji od onoga koji imamo danas. Zbog toga je fleksibilnost u središtu prijedlogâ Komisije o sljedećem dugoročnom proračunu.
- Naposljetku, proračun za razdoblje nakon 2020. trebao bi biti i pravedan proračun koji može donijeti rezultate, ne samo na strani rashoda, već i u pogledu načina njegova financiranja. Komisija je predložila proračun koji je istovremeno ambiciozan i realističan, a iznosi približno 1,11 % bruto nacionalnog dohotka buduće Unije s 27 država članica. Riječ je o proračunu u kojem za sve vrijede ista pravila i koji se sve više financira iz izvora izravno povezanih sa strateškim europskim politikama.
Ako se do održavanja sastanka na vrhu u Sibiuu 9. svibnja 2019. ostvari najveći mogući napredak o budućem dugoročnom proračunu, to bi omogućilo da Europsko vijeće, u bliskoj suradnji s Europskim parlamentom, najkasnije do listopada 2019. postigne cjelovit i sveobuhvatan dogovor, koji bi uključivao konkretne iznose.
Donošenjem sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira do kraja 2019. osigurat će uspostava i početak provedbe novih programa do 1. siječnja 2021. Zahvaljujući tome, već 2021. otvorili bi se deseci tisuća istraživačkih radnih mjesta i mnogo više u gospodarstvu općenito, osigurao bi se pravodoban početak više od 100 000 projekata u području kohezijske politike, omogućilo bi se da 1 000 000 mladih iskoristi program razmjene Erasmus i da se najmanje 40 000 mladih pridruži aktivnostima solidarnosti diljem Europe. Time bi se pomoglo novoosnovanim te malim i srednjim poduzećima da ostvare svoja ulaganja, znatno bi se povećala ulaganja i kapaciteti u području obrane i pridonijelo zaštititi granica Unije od trgovine ljudima, krijumčarenja i prijevare.
Dodatne informacije
– Informativni članak (4. prosinca 2018.)
– Komunikacija Komisije „Prema brzom sporazumu o dugoročnom proračunu za europske prioritete” (4. prosinca 2018.)
– Priopćenje za medije o prijedlogu Komisije od 2. svibnja 2018. za sljedeći dugoročni proračun Europe