Nadovezujući se na europski stup socijalnih prava, Europska komisija danas je donijela prijedlog nove direktive za transparentnije i predvidivije radne uvjete u EU-u.

Tim se Komisijinim prijedlogom dopunjuju i moderniziraju postojeće obveze upoznavanja radnika s uvjetima njihova rada. Usto, prijedlogom se stvaraju novi minimalni standardi kako bi se osiguralo da se svim radnicima, uključujući one s netipičnim ugovorima, osigura veća predvidivost i jasnoća u pogledu radnih uvjeta.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog, financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Savjetovanja sa socijalnim partnerima potvrdila su potrebu za transparentnijim i predvidivim radnim uvjetima u EU-u. Ovim se prijedlogom poštuje kompromis sigurnijeg zaposlenja u trenutačnim i budućim oblicima rada, kojima se ostvaruju veća fleksibilnost i ravnopravni uvjeti. U potpunosti se poštuju i nacionalne prakse socijalnog dijaloga tako što se socijalnim partnerima omogućuje da uvedu nove minimalne zahtjeve u pogledu radnih uvjeta putem kolektivnih ugovora.”

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, dodala je: „Današnjim prijedlogom počinjemo raditi na ostvarenju veće transparentnosti i predvidivosti radnih uvjeta. Svijet rada brzo se mijenja te je sve više nestandardnih radnih mjesta i ugovora. To znači da sve veći broj ljudi možda više neće imati ni osnovna prava, kao što je pravo poznavanja uvjeta pod kojima se radi. Veća transparentnost i predvidivost bit će od koristi i radnicima i poduzećima.”

Komisija procjenjuje da će se tim prijedlogom, u usporedbi s postojećim zakonodavstvom, obuhvatiti i zaštititi dodatna dva, tri milijuna radnika s netipičnim ugovorima. Istodobno se prijedlogom pokreću i mjere za izbjegavanje administrativnog opterećenja poslodavaca, primjerice mogućnošću da elektronički dostave tražene informacije. Novim se pravilima stvaraju i ravnopravni uvjeti za poduzeća kako bi poslodavci imali koristi od pravednijeg natjecanja na unutarnjem tržištu s manje zakonskih nedostataka. Transparentniji i predvidivi radni uvjeti važni su i za motiviraniju i produktivniju radnu snagu.

Konkretnije, Komisija nastoji smanjiti rizik od nedovoljne zaštite radnika

  • usklađivanjem pojma radnika sa sudskom praksom Suda Europske unije. Prema trenutačnim se pravilima definicije razlikuju i određene kategorije radnika ostaju isključene. Primjenom definicije radnika iz sudske prakse Suda tom bi se direktivom osiguralo da se obuhvate iste šire kategorije radnika
  • uključivanjem trenutačno često isključenih oblika zaposlenja u područje primjene direktive. To uključuje domaće radnike, marginalno zaposlene u nepunom radnom vremenu ili radnike s vrlo kratkim ugovorima te obuhvaća i nove oblike zaposlenja kao što su radnici „na zahtjev”, radnici na osnovi vaučera i radnici na platformama
  • osiguravanjem da radnici dobiju aktualne i iscrpne informacije prvi radni dan, a ne dva mjeseca nakon početka rada, kao što je trenutačno slučaj
  • stvaranjem novih minimalnih prava, poput prava na veću predvidivost rada za one koji uglavnom rade prema promjenjivom rasporedu, mogućnost zahtjeva za prelazak na stabilniji oblik zaposlenja i primanja odgovora u pisanom obliku ili prava na obvezno osposobljavanje bez odbitka od plaće
  • jačanjem metoda izvršenja i pravne zaštite kao krajnje mjere za rješavanje mogućih nesuglasica ako dijalog nije dovoljan.

Predloženu bi direktivu trebali donijeti Europski parlament i Vijeće Europske unije, a države članice trebale bi je provesti putem zakonodavstva ili kolektivnih ugovora socijalnih partnera. Uz potpuno priznavanje važnosti socijalnog dijaloga socijalni bi partneri mogli prilagođavati minimalna prava koja se predlažu u direktivi sve dok se poštuje sveukupna razina zaštite.

Ta je inicijativa jedna od Komisijinih mjera za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je proglašen na socijalnom sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast koji je održan u Göteborgu 17. studenoga 2017. Konkretnije, direktiva pridonosi provedbi načela 5. o sigurnom i prilagodljivom zaposlenju i načela 7. o informacijama o uvjetima zaposlenja i zaštiti u slučaju dobivanja otkaza.

Kontekst

Komisijinim prijedlogom direktive o predvidivim i transparentnim radnim uvjetima ažurira se i zamjenjuje Direktiva o pisanoj izjavi (91/533/EEZ) iz 1991., kojom se zaposlenicima koji počinju raditi na novom radnom mjestu daje pravo da ih se u pisanom obliku obavijesti o bitnim aspektima njihova radnog odnosa. Nakon više od 25 godina tom direktivom više nisu obuhvaćeni promjenjivi uvjeti na tržištu rada, posebice novi oblici rada koji su se razvili u posljednjih nekoliko godina. Veća fleksibilnost tržišta rada i sve veća raznolikost oblika rada stvorili su nova radna mjesta i omogućili većem broju ljudi da postanu profesionalno aktivni. Međutim, otkriveni su i neki nedostaci u zaštiti radnika i, u nekim slučajevima koji uključuju ranjive radnike, razvili su se novi oblici nesigurnosti.

Inicijativa je najavljena u travnju 2017. uz europski stup socijalnih prava. Dio je Programa rada Komisije za 2018. i uslijedila je nakon dvofaznog savjetovanja sa socijalnim partnerima. Socijalni partneri nisu započeli pregovore kako bi predložili svoju suglasnost. Stoga je Komisija odlučila poduzeti mjere u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Inicijativa je u skladu i s Rezolucijom Europskog parlamenta od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava, u kojoj se zahtijeva okvirna direktiva o dostojanstvenim uvjetima rada za sve oblike zapošljavanja, te Rezolucijom od 4. srpnja 2017. o uvjetima rada i nesigurnosti radnih mjesta, u kojoj se poziva na reviziju Direktive iz 1991. kako bi se uzeli u obzir novi oblici zapošljavanja.

Europsko vijeće 14. i 15. prosinca pozvalo je zakonodavca EU-a na brzo rješavanje socijalnih predmeta u tijeku na razini EU-a, nadovezujući se tako i na inicijative koje je Komisija najavila u Programu rada, koji uključuje tu direktivu.

Predložena je direktiva pripremljena na temelju ciljanog javnog savjetovanja i detaljne evaluacije postojećeg zakonodavstva, čiji su rezultati sažeti u procjeni učinka.

Sljedeći koraci

U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom prijedlog će sad razmotriti Europski parlament i Vijeće.