Države članice trebale bi iskoristiti mogućnosti gospodarskog oporavka kako bi nastavile strukturne reforme, potaknule ulaganja i ojačale javne financije. Iako se prioriteti u različitim državama članicama EU-a razlikuju, potrebni su zajednički dodatni napori koji su ključni za ostvarenje veće razine uključivog, čvrstog i održivog rasta.

Proljetni paket Europskog semestra 2017. Komisija objavila preporuke po državama članicama

Europska komisija danas je objavila preporuke po državama članicama za 2017. u kojima se utvrđuju smjernice ekonomske politike za pojedine države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci. Gospodarstvo u EU-u i europodručju je otpornije, no izazovi poput sporog rasta produktivnosti, posljedica krize, uključujući trajne nejednakosti te nesigurnosti povezane uglavnom s vanjskim čimbenicima i dalje su prisutni. Komisija stoga poziva države članice da iskoriste tu priliku za jačanje temelja svojih gospodarstava provedbom gospodarskih i socijalnih prioriteta koji su zajednički utvrđeni na europskoj razini: poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguranje odgovornih fiskalnih politika. Posebna je pozornost posvećena izazovima i prioritetima utvrđenima za europodručje.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: Gospodarska kretanja općenito su pozitivna i trebali bismo ovu priliku iskoristiti za povećanje konkurentnosti, otpornosti i inovativnosti europskih gospodarstava. Prednost bi trebalo dati reformama koje će ojačati uključivi rast te oživjeti produktivnost. Strukturne reforme, ulaganja i stalno praćenje odgovornih fiskalnih politika neizostavni su za jačanje i nastavak gospodarskog oporavka u EU-u.

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: Ove je godine najveća pažnja u našoj ocjeni posvećena rješavanju pitanja nejednakosti. Nakon krize okrenuli smo novu stranicu: sljedeće poglavlje su socijalna pitanja. S gospodarstvom koje se razvija, moramo ponovno uspostaviti mogućnosti za one koji sporije napreduju te držati korak s potrebama za vještinama koje se mijenjaju tako što ćemo ulagati u kvalitetno obrazovanje i izobrazbu. Povećanje produktivnosti trebalo bi se odraziti u većim plaćama. Samo tako možemo ispuniti našu zajedničku obvezu, bolji životni standard za sve građane.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: EU bilježi rast i u 2018. to će se pozitivno kretanje nastaviti šestu godinu za redom. Ipak, oporavak je neravnomjeran i još uvijek nestabilan. Moramo upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za poticanje rasta, a to uključuje pametne gospodarske reforme i inteligentnu primjenu fiskalne politike. Europska komisija danas državama članicama preporučuje odgovarajuću ravnotežu između osiguranja održivosti javnih financija i ostvarenja fiskalnog prostora koji će potaknuti oporavak, a ne ga ugroziti.

Preporuke po državama članicama za 2017.

Europsko gospodarstvo pokazalo se otpornim na velike izazove. Stope rasta u EU-u i europodručju u 2016. iznosile su približno 2 %, javne financije se poboljšavaju, a zaposlenost je s gotovo 233 milijuna zaposlenih rekordno visoka. Nezaposlenost je na najnižoj razini od 2009., a u nekim državama članicama ulaganja premašuju razine prije krize, čemu je pripomogao i Plan ulaganja za Europu, tzv. Junckerov plan. Međutim, spor rast produktivnosti i posljedice krize, uključujući razlike među državama i unutar njih, i dalje opterećuju gospodarstvo, kao i neizvjesnost povezana uglavnom s vanjskim čimbenicima.

Za jačanje pozitivnih kretanja i konvergencije u državama članicama i EU-u, ključno je da rast bude u većoj mjeri uključiv, čvrst i održiv, uključujući povećanjem konkurentnosti i inovativnosti. To je cilj preporuka u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. Taj pristup uključuje i veći naglasak na socijalne prioritete i izazove u državama članicama. Komisija je nedavno predstavila svoj prijedlog za europski stup socijalnih prava, u kojemu se utvrđuju ključna načela i prava za podupiranje pravednih tržišta rada koja dobro funkcioniraju te sustava socijalne skrbi.

Države članice su tijekom vremena u prosjeku ostvarile određeni napredak u provedbi dvije od tri preporuke po državama članicama, što potvrđuje da se važne reforme provode diljem EU-a. Kretanje napretka je očitije ako se uzme u obzir višegodišnje razdoblje, a ne samo jedna godina, jer je za izradu i provedbu važnih reformi potrebno vrijeme. Velika većina reformi bilježi napredak, no brzina i intenzivnost provedbe reformi razlikuju se po državama članicama, ovisno i njihovoj složenosti i važnosti. Najveći napredak u provedbi reformi ostvaren je u područjima politika koje se odnose na „fiskalnu politiku i fiskalno upravljanje“ te „financijske usluge“, koja su posljednjih godina bila goruća pitanja.

Od donošenja prošlogodišnjih preporuka po državama članicama države članice najveći su napredak ostvarile u području fiskalne politike i fiskalnog upravljanja te u području aktivnih politika tržišta rada. Poduzete su mjere u području poreznih politika (primjerice smanjenje poreznog opterećenja rada), politika tržišta rada i socijalnih politika (prije svega u pogledu socijalne uključenosti i skrbi za djecu) te financijskih usluga. Područja u kojima je ostvaren najmanji napredak uključuju tržišno natjecanje u području usluga te poslovno okruženje. Općenito se stječe dojam da države članice i dalje ulažu napore u provedbu reformi, ali se za sada u većini područja politika iz preporuka po državama članicama za 2016. napredak može ocijeniti u rasponu između „ograničenog” i „određenog”.

U danas predstavljenom paketu uzeti su u obzir zaključci i popratne mjere Zimskog paketa Europskog semestraobjavljenog u veljači, uključujući one o postupku zbog makroekonomskih neravnoteža. Komisija je za Cipar, Italiju i Portugal u kojima su postojale prekomjerne makroekonomske neravnoteže zaključila da na temelju analize nema nikakvih razloga da se postupak postroži, pod uvjetom da te tri države članice u potpunosti provedu reforme iz preporuka za svoju državu.

Fiskalna kretanja i odluke

Ove bi godine ukupna razina deficita u europodručju trebala pasti na 1,4 % BDP-a u odnosu na najvišu razinu od 6,1 % BDP-a zabilježenu 2010.

Na temelju ocjene Programa stabilnosti i konvergencije 2017., Komisija je poduzela i određene mjere u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Komisija preporučuje da se postupak u slučaju prekomjernog deficita obustavi zaHrvatsku i Portugal. Ako Vijeće prihvati Komisijinu preporuku, time bi se korektivni dio Pakta primjenjivao na samo četiri države članice, u odnosu na 24 države članice u 2011.

Komisija je na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donijela i izvješća za Belgiju i Finsku u kojima preispituje njihovo poštovanje kriterija duga iz Ugovora. U oba slučaja zaključeno je da bi se trebalo smatrati da je kriterij duga trenutačno ispunjen. U slučaju Belgije taj je zaključak uvjetovan poduzimanjem dodatnih fiskalnih mjera u 2017. kako bi se osigurala šira usklađenost s kretanjem prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i 2017. U slučaju Finske Komisija je upozorila da je brzo donošenje i provedba strukturnih reformi kojima se povećava produktivnost i ponuda radne snage ključno za povećanje srednjoročnih mogućnosti rasta i za poboljšanje fiskalne održivosti.

U pogledu Italije Komisija potvrđuje da su propisane dodatne fiskalne mjere za 2017. provedene i da stoga u ovoj fazi nisu potrebne nikakve daljnje mjere za poštovanje kriterija duga.

Komisija je Rumunjsku upozorila na postojanje znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i preporučuje Vijeću da donese preporuku u kojoj se od Rumunjske zahtijeva da u 2017. poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja tog znatnog odstupanja. Time je prvi put primijenjen taj postupak iz okvira gospodarskog upravljanja u EU-u. Njime se nadležnim tijelima omogućuje da poduzmu korektivne mjere kako bi se izbjeglo pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Komisija na temelju ocjene Programa stabilnosti za 2017. predlaže da se Litvi i Finskoj odobri zatražena fleksibilnost.

Kontekst:

Preporuke državama članicama prilagođavaju se svake godine kako bi se uzeli u obzir ostvareni napredak i promijenjene okolnosti, no čvrsto se temelje na sveobuhvatnim prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije i Godišnjeg pregleda rasta. Za države članice europodručja odražavaju i preporuke za europodručje. Preporuke u okviru europskog semestra usklađene su s dugoročnijom vizijom strategije Europa 2020.

Preuzevši mandat, ova je Komisija uvela niz izmjena u europski semestar kako bi on postao učinkovitiji i relevantniji. Najavljene su u studenome 2014. u Godišnjem pregledu rasta za 2015., razrađene početkom 2015. i potvrđene u listopadu 2015. u Komunikaciji o koracima prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije.

Te izmjene, primjerice, znače da Komisija preporuku za europodručje objavljuje početkom ciklusa (u studenome) kako bi se državama članicama omogućilo da u svojim planovima za sljedeće godine uzmu u obzir perspektivu cijelog europodručja.

To znači i da je Komisija tijekom posljednjih mjeseci surađivala s vladama, nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima i drugim dionicima te je održala bilateralne sastanke s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi raspravljala o prioritetima politika.

Komisija je još u veljači predstavila svoju detaljnu analizu gospodarskog i socijalnog stanja za svaku od država članica u obliku izvješća po državama članicama u okviru takozvanog Zimskog paketa Europskog semestra 2017.

U travnju su države članice dostavile svoje nacionalne programe reformi te svoje programe stabilnosti (za države članice europodručja) ili programe konvergencije (za države članice izvan europodručja), uključujući daljnje mjere poduzete u odnosu na zimski paket.

Komisija održava i redovita savjetovanja sa socijalnim partnerima i pozvala je države članice da u većoj mjeri uzmu u obzir doprinos nacionalnih socijalnih partnera.

Današnje se preporuke temelje na tim dijalozima, nacionalnim programima, podatcima Eurostata i nedavno objavljenoj Komisijinoj proljetnoj prognozi 2017.

Komisija je uspostavila i Službu za potporu strukturnim reformama te posebni instrument EU-a – Program potpore strukturnim reformama – kako bi državama članicama, na njihov zahtjev, pružila ciljanu pomoć za provedbu reformi, pomogla im u izradi i provedbi institucionalnih, strukturnih i administrativnih reformi, uključujući reforme koje su preporučene u preporukama po državama članicama.

Sljedeći koraci:

Komisija poziva Vijeće da prihvati predloženi pristup te donese preporuke po državama članicama, a države članice da ih provedu u potpunosti i pravovremeno. Očekuje se da će ministri država članica EU-a raspravljati o preporukama po državama članicama prije nego ih šefovi država i vlada EU-a prihvate. Nakon toga, zadaća je država članica da provedu preporuke s pomoću svojih nacionalnih ekonomskih i proračunskih politika u razdoblju 2017. – 2018.