Dobra vijest za sve ljubitelje online shoppinga, ali i za online trgovce – nova Uredba o zabrani geografskog blokiranja u EU stupit će na snagu do kraja godine.
Mnogi od vas vjerojatno su se susreli s diskriminacijom prilikom kupovine putem interneta. Da budem precizan –vas 42 posto – što je ujedno postotak korisnika interneta u Hrvatskoj koji kupuju online. Budući da čak 63 posto internet trgovaca ne prodaje van svoje države članice, mnogi europski kupci, a posebno oni iz manjih i novijih država članica kao što je Hrvatska nisu u mogućnosti kupovati u određenim web trgovinama.
Razlog tome je geoblokiranje, odnosno digitalno ograničenje u prekograničnoj internetskoj trgovini i u dostupnosti sadržaja na osnovi geografske lokacije. Tako vam se, primjerice, moglo dogoditi da određenoj web trgovini uopće ne možete pristupiti zato što kupujete iz druge države, da ne možete dovršiti kupovinu nakon što unesete broj svoje kartice, da vam stranica prikaže nove, više cijene proizvoda zato što kupujete iz druge države ili vas pak stranica automatski preusmjerava na druge, posredničke web stranice.
Poduzete konkretne mjere
Dobra vijest je da su Europski parlament, Vijeće i Komisija već poduzeli konkretne mjere da se geoblokiranju stane na kraj. Europska je komisija kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2016. predložila nova pravila o zabrani geoblokiranja koja je Europski parlament početkom veljače i podržao. Novim pravilima zabranit će se blokiranje kupaca u web trgovinama drugih država članica na temelju njihove nacionalnosti, prebivališta ili IP adrese. Njih još formalno mora odobriti Vijeće te se očekuje da će Uredba stupiti na snagu do kraja godine.
Uredba o geoblokiranju jedna je od mjera Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) koju je Komisija donijela 2015. godine kako bi potakla rast i razvoj tržišta EU, a uključuje i ostale važne mjere kao što su transparentnije i pristupačnije cijene isporuka prekograničnih paketa, jednostavnija pravila o porezu na dodanu vrijednost za internetsku trgovinu te bolju zaštitu potrošača.
– Naš je cilj stvoriti digitalno jedinstveno tržište u EU. Jedinstveno tržište u fizičkom smislu uspjeli smo stvoriti još prije više od 20 godina, i svi imaju koristi od toga, siguran sam i Hrvatska. Jer, ako možete prodavati svoju robu i usluge u bilo kojoj drugoj državi članici bez protekcionizma i barijera, onda je korisno za sve. Ali digitalno jedinstveno tržište ne postoji i moramo ga stvoriti – izjavio je Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište, prilikom svog službenog posjeta Hrvatskoj u veljači ove godine gdje je, uz sastanke s predsjednicom RH, premijerom i saborskim zastupnicima, održao i Dijalog s građanima na temu jedinstvenog digitalnog tržišta.
Prošlogodišnja istraživanja pokazuju da 29 posto hrvatskih građana kupuje putem interneta, što je u usporedbi s europskim prosjekom od 57 posto ili pak prosjekom Skandinavskih zemalja i Velike Britanije od čak 82 posto, prilično malo. Razlog tome je velikim dijelom upravo diskriminacija na online tržištu te će se ukidanjem geoblokiranja online trgovina znatno povećati, što će pak direktno utjecati i na povećanje BDP-a.
Daljnji koraci
Nakon što Uredba o geoblokiranju stupi na snagu, Komisija će imati dvije godine da razmotri njezin opseg i mogućnost uključivanja dodatnih usluga kao što je internetska prodaja softvera, igrica, e-knjiga i glazbe. Također će analizirati je li u sektorima kao što je promet i audiovizualne usluge ostalo neopravdanog geoblokiranja koje bi trebalo ukloniti.
Diskriminacija kupaca na temelju njihove nacionalnosti ili mjesta boravka nedopustiva je na jedinstvenom europskom tržištu. Stoga je ova Uredba o geoblokiranju vrlo važna. Vjerujem da i vi s nestrpljenjem očekujete kraj godine kada ćemo iz vlastitih naslonjača moći kupovati veći izbor robe i usluga po još povoljnijim cijenama, odnosno, kada će i po pitanju online trgovine sve države članice postati ravnopravne.
Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj