Europska komisija je objavila ambiciozne nove planove za povećanje spremnosti Europe na prirodne katastrofe.
Taj je prijedlog okosnica plana predsjednika Junckera za izgradnju Europe koja štiti. Inicijativa je pokrenuta nakon većih i čestih prirodnih katastrofa koje su proteklih godina teško pogodile mnoge europske zemlje. Ključan je dio prijedloga uspostava pričuve resursa civilne zaštite na europskoj razini: rescEU.
Činili bi je, primjerice, kanaderi, posebne crpke za vodu, timovi za potragu i spašavanje u gradovima te poljske bolnice i timovi hitne medicinske pomoći. Oni će biti dopuna nacionalnih resursa, a njima će upravljati Europska komisija kako bi pružila potporu zemljama pogođenima katastrofama poput poplava, šumskih požara, potresa i epidemija. Samo je 2017. više od 200 ljudi poginulo u prirodnim katastrofama u Europi, a izgorjelo je i više od milijun hektara šuma.
Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Europa se ne može držati postrance dok naši građani u državama članicama stradavaju u prirodnim katastrofama i trebaju pomoć. Nijedna europska zemlja nije izuzeta od prirodnih katastrofa – nažalost, one više nisu nešto neočekivano. Želim da Europska unija u takvim situacijama pruži više od suosjećanja. Europa je kontinent solidarnosti i moramo biti bolje pripremljeni nego dosad te brže pružiti pomoć svojim državama članicama gdje je to najpotrebnije.”
„Prošloljetne i prošlogodišnje tragedije poučile su nas da je naš postojeći sustav odgovora na katastrofe, temeljen na volonterstvu, dosegao svoje granice. Problemi se mijenjaju, pa moramo i mi. To je pitanje solidarnosti i podjele odgovornosti na svim razinama. Europski građani to od nas očekuju. Stoga pozivam europske vlade i Europski parlament da podrže ovaj prijedlog”, dodao je Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.
Prijedlog Komisije odnosi se na dvije dopunjujuće aktivnosti: i. jači zajednički odgovor na europskoj razini i ii. bolje kapacitete za prevenciju i pripravnost.
1. Jačanje europskih kapaciteta za odgovor na krizne situacije: rescEU
2. Bolja prevencija katastrofa i pripravnost za njih
Kontekst
Mehanizam Unije za civilnu zaštitupretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN••• trenutačno se temelji na volonterskom sustavu putem kojeg EU usmjerava volontersku pomoć zemalja sudionica u zemlju koja je zatražila pomoć. Ponuđenu pomoć koordiniraKoordinacijski centar za odgovor na hitne situacijepretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN••• sa sjedištem u Bruxellesu. Posljednjih je godina zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i drugih pojava državama članicama sve teže međusobno si pomagati, posebice ako je katastrofa pogodila više njih istodobno. U takvim situacijama, u kojima su sredstva pomoći ograničena ili neraspoloživa, EU nema pričuvnih kapaciteta za pomoć pogođenim državama članicama.
Mnogo se različitih katastrofa dogodilo 2017., a u Europi je u prirodnim katastrofama poginulo više od 200 ljudi. Međutim, prirodne katastrofe imaju i ozbiljan utjecaj na gospodarstvo. Od 1980., osim ljudskih žrtava, države članice EU-a izgubile su više od 360 milijardi eura zbog posljedica vremenskih nepogoda i ekstremnih vremenskih uvjeta. Samo se u Portugalu izravna gospodarska šteta uzrokovana šumskim požarima od lipnja do rujna procjenjuje na gotovo 600 milijuna eura, što je 0,34 % BNP-a Portugala.
Od uspostave Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 250 zahtjeva za pomoć. Mehanizam je moguće aktivirati u odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek, ali iz njega se podupiru i prevencija katastrofa i pripravnost na njih.
U Mehanizam su uključene sve države članice, ali i neke zemlje izvan EU-a: Island, Norveška, Srbija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora i Turska. Kao znak europske solidarnosti, rescEU proširio bi se i na te zemlje.