U Kući Europe u Zagrebu održana je konferencija za medije povodom privremenog stupanja na snagu Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade i Europske unije (CETA) 21. rujna 2017.

Konferenciji je nazočila i gđa. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, g. Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Nj.E. g. Daniel Maksymiuk, veleposlanik Kanade, g. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore te g. Josip Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske poslovne mreže (CCBN).

Povodom privremenog stupanja na snagu CETA-e, g. Branko Baričević  izjavio je: „CETA će postaviti novi globalni standard za poglavlja održivosti u trgovinskim sporazumima. EU i Kanada su odlučne osigurati da se gospodarski rast, društveni razvoj i zaštita okoliša međusobno podržavaju. Kao rezultat toga, tvrtke i građani EU-a počet će koristiti pogodnosti koje sporazum nudi što je prije moguće. Stoga je CETA velika prilika da dvije zemlje zajedno oblikuju globalizaciju i utječu na postavljanje globalnih trgovinskih pravila od uzajamne koristi, naročito za naše građane.”

Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj  Nj.E.g. Daniela Maksymiuk naglasio je:„Hrvatska je dokazala svoju ambiciju za poslovanje s Kanadom time što je treća zemlja po redu koja je ratificirala CETA-u. Došlo je vrijeme da Hrvatska ima koristi od sporazuma te pronađe kanadske partnere koji će pomoći stvaranju novih radnih mjesta, inovacija te poslovnom uspjehu.”

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta gđa. Martina Dalić istaknula je:„Hrvatska s Kanadom ima tradicionalno prijateljske bilateralne odnose. Primjena CETA-e omogućit će daljnje jačanje naših trgovinskih i gospodarskih odnosa te osigurati povoljniji i konkurentniji pristup za robe i usluge ne samo kroz ukidanje većine carina, već i kroz povoljniji pristup tržištu. U naravi, CETA znači nove prilike hrvatskim poduzetnicima, nova radna mjesta i nova ulaganja. Pozivam hrvatske poduzetnike da iskoriste brojne mogućnosti kanadskog tržišta stvorene ovim Sporazumom.“

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum  između Kanade i Europske unije (CETA) je najambiciozniji i najprogresivniji sporazum o slobodnoj trgovini ikada potpisan s obje strane. CETA je privremeno stupio na snagu 21. rujna, što znači da će se od tog dana primjenjivati svi trgovinski značajni elementi sporazuma, uključujući smanjenje carine, pristup tržištu i regulatornu suradnju. CETA pruža fantastične mogućnosti izvoznicima, poduzetnicima, inovatorima i došlo je vrijeme da hrvatski poduzetnici potraže nove partnere u Kanadi. Hrvatska i Kanada, njihove vlade i gospodarstvenici odsada bi trebali raditi zajedno na postizanju obostranog cilja slobodne i pravedne trgovine te ostvariti rezultate.

Što možemo očekivati od CETA-e?

CETA poduzećima iz EU-a svih veličina nudi nove prilike za izvoz u Kanadu. Ona će europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu. Od 21. rujna CETA-om se ukidaju carine na 98 % proizvoda (tarifnih stavki) kojima EU trguje s Kanadom. Osim toga, CETA europskim poduzećima omogućuje dosad najbolji pristup ponuđen poduzećima izvan Kanade za sudjelovanje u kanadskoj javnoj nabavi, i to ne samo na saveznoj razini nego i na razini provincija i općina.

Prednosti sporazuma posebno će osjetiti manja poduzeća koja si ne mogu priuštiti trošak birokracije povezan s izvozom u Kanadu. Mala poduzeća uštedjet će vrijeme i novac zahvaljujući, primjerice, ukidanju dvostrukih zahtjeva za testiranje proizvoda, dugotrajnih carinskih postupaka i skupih pravnih troškova. Tijela država članica koja se bave promicanjem izvoza spremna su pomoći poduzećima da započnu izvoziti u prekomorske zemlje, povećaju postojeću trgovinu i privuku ulaganja.

Zahvaljujući CETA-i stvorit će se nove prilike za europske poljoprivrednike i proizvođače hrane, a istovremeno će se u potpunosti zaštititi osjetljivi sektori EU-a. EU je na ograničen i izbalansiran način dodatno otvorio svoje tržište određenim konkurentskim kanadskim proizvodima te istodobno poboljšao pristup kanadskom tržištu za važne europske izvozne proizvode. Među tim proizvodima su sir, vino i žestoka alkoholna pića, voće i povrće te prerađeni proizvodi. CETA-om će se u Kanadi zaštititi i 143 „oznake zemljopisnog podrijetla” EU-a, visokokvalitetni regionalni prehrambeni proizvodi i pića.

Koristi od CETA-e imat će i 500 milijuna potrošača u EU-u. Sporazum će im donijeti veći izbor uz zadržavanje europskih standarda, jer će na tržište EU-a moći ući samo oni proizvodi i usluge koji u potpunosti udovoljavaju svim propisima EU-a. CETA-om se neće promijeniti način na koji EU zakonski uređuje sigurnost hrane, uključujući genetski modificirane proizvode i zabranu govedine tretirane hormonima.

Sporazumom se osigurava i veća pravna sigurnost u uslužnom gospodarstvu, veća mobilnost za zaposlenike poduzeća te okvir za međusobno priznavanje stručnih kvalifikacija u rasponu od arhitekata do rukovatelja dizalicama.

Nadalje, države članice mogu nastaviti organizirati javne usluge na način koji smatraju primjerenim. To i druga pitanja dodatno su razjašnjena u Zajedničkom instrumentu o tumačenju, koji će imati pravnu snagu. u kojemu je jasno i nedvosmisleno definirano što su Kanada i EU dogovorili u nizu članaka CETA-e.

Postupak i sljedeći koraci

EU i Kanada potpisali su CETA-u 30. listopada 2016. nakon odobrenja država članica EU-a u Vijeću. I Europski parlament dao je suglasnost 15. veljače. Kanadska strana ratificirala je CETA-u 16. svibnja 2017. Donošenjem svih potrebnih provedbenih propisa od strane Kanade otvoren je put za privremenu primjenu.

CETA će biti stavljena u punu provedbu nakon što sve države članice EU-a ratificiraju sporazum u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima. Kada CETA u potpunosti stupi na snagu novi i poboljšani sustav sudova za ulaganja zamijenit će postojeći mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima koje su u prošlosti pregovorima dogovorile vlade država članica EU-a. Novi mehanizam bit će transparentan i neće se temeljiti na ad hoc sudovima.

Kontekst

Okvir odnosa između EU-a i Kanade utvrđen je u Sporazumu o strateškom partnerstvu kojim se omogućuje jača suradnja u strateškim područjima od zajedničkog interesa i odgovornosti, kao što su klima, sigurnost te vanjska i sigurnosna politika. Sporazum o strateškom partnerstvu privremeno se primjenjuje od 1. travnja 2017. i zajedno s CETA-om omogućuje daljnje produbljivanje odnosa između EU-a i Kanade.

Sporazumi o slobodnoj trgovini EU-a dokazano su potaknuli rast i otvaranje radnih mjesta u Europi. Jedan je od primjera trgovinski sporazum između EU-a i Južne Koreje. Otkad je taj sporazum stupio na snagu 2011. izvoz EU-a u Južnu Koreju povećao se za više od 55 %, izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda povećao se za 70 %, prodaja europskih automobila u Južnoj Koreji utrostručila se, a trgovinski deficit pretvoren je u suficit. I taj se sporazum nekoliko godina privremeno primjenjivao nakon ratifikacije na razini EU-a dok se čekalo da ga ratificiraju sve države članice EU-a.

U Europi o izvozu ovisi 31 milijun radnih mjesta. U prosjeku se svakim povećanjem izvoza za 1 milijardu EUR podupire 14 000 radnih mjesta u EU-u.

Učinak CETA-e na  Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Hrvatsku, Irsku, Italiju,

Latviju, Litvu, Luksemburg, Mađarsku, Maltu, Nizozemsku, Njemačku, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku,

Sloveniju, Španjolsku, Švedsku, Ujedinjenu Kraljevinu

Više informacija o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Kanade i Europske unije (CETA) možete naći na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-3121_hr.htm