Zastupnici pozivaju na bolje zakonite kanale za migraciju radne snage kako bi se smanjio broj nezakonitih dolazaka i zadovoljile potrebe gospodarstva EU-a.

Kako bi se odgovorilo na demografske izazove s kojima se Europa suočava i vještine imigranata učinkovito uskladile s potrebama tržišta rada, zastupnici iz Odbora za građanske slobode traže nova pravila EU-a o zakonitoj migraciji radne snage. O izvješću, u kojem se poziva na uspostavu baze talenata na razini EU-a, poboljšanu mobilnost i nove migracijske kanale, glasat će se na plenarnoj sjednici od 22. do 25. studenog 2021.

Saznajte što EU čini oko migracija

Na integraciju nezakonitih migranata gleda se kao na izazov, no ona je zapravo prilika, poručuje se u izvješću. Poticanjem migracija radne snage zakonitim kanalima potaknulo bi se zapošljavanje migranata i izbjeglica, čime bi EU-u ostvario porezne prihode i ubrzao gospodarski rast i inovacije.

Ograničavanje nezakonitih imigracijskih kanala

Migracijska politika EU-a stavlja naglasak na strogi nadzor granica i učinkovito vraćanje, a malo je učinjeno za promicanje sigurnih i zakonitih puteva prema Europi.

Istraživanjem Međunarodne organizacije za migracije (IOM) utvrđeno je da je 77 posto nezakonitih migranata doživjelo progon ili sukob u svojoj zemlji podrijetla te da je vjerojatno došlo u Europu nezakonito zbog nedostatka zakonitih alternativa.

U rezoluciji iz svibnja 2021. Parlament je poručio:: „Poboljšanje zakonitih migracijskih kanala doprinijelo bi smanjenju nezakonite migracije… i iskorištavanja radne snage, poboljšanju jednakih mogućnosti za sve radnike i ponudilo zakonit put onima koji razmišljaju o dolasku u Uniju“.

Ispunjavanje zahtjeva tržišta rada

Pandemija koronavirusa istaknula je važnost „ključnih radnika” u sektorima poput poljoprivrede, građevinarstva, proizvodnje i zdravstvene skrbi u održavanju gospodarstava i društava na životu. Zastupnici pozivaju Komisiju da provede ambiciozan program prihvata za niskokvalificirane i srednjekvalificirane državljane trećih zemalja kako bi se dopunila nedavno revidirana Direktiva o plavoj karti za visokokvalificirane migrante.

U izvješću se predlaže uspostava baze talenata na razini EU-a za radnike koji zakonito migriraju, kao i platforme koja povezuje profile podnositelja zahtjeva s potrebama industrija sa sjedištem u EU-u, čime bi se državama članicama omogućilo prevladavanje problema nedostatka radne snage.

Prema Abir Al-Sahlani (Renew, Švedska), koja je zadužena za izvješće, „platforma za dobrovoljno usklađivanje služila bi kao koristan alat onima koji se žele prijaviti za rad u državama članicama, a poslodavcima sa sjedištem u EU-u omogućila da traže potencijalne zaposlenike u trećim zemljama.”

Priznavanje kvalifikacija migranata u EU-u

Zastupnici također pozivaju na bolje usklađivanje pravila za priznavanje kvalifikacija radnika migranata na razini EU-a. Priznavanje kvalifikacija migranata trenutačno ovisi o nacionalnim pravilima, koja se znatno razlikuju diljem EU-a, a visokokvalificirani migranti često se nadu u situaciji da njihova znanja nisu adekvatno prepoznata u zemlji u koju dolaze. OECD je 2015. izvijestio da su „oni koji ulaze u EU kao tražitelji azila posebno izloženi riziku od prekvalificiranosti” za poslove koje dobivaju.

U 2019. godini oko 48 posto visokokvalificiranih migranata radilo je na radnim mjestima koja traže nisku ili srednju razinu kvalifikacija, u usporedbi sa samo 20 posto građana EU-a. Zapanjujuće, među visokokvalificiranim migrantima najčešći je oblik zanimanja čistač ili pomoćnik u domaćinstvu, dok 62 posto informatičkih i 43 posto građevinskih poduzeća prijavljuje manjak radne snage.

„Za snažnu i konkurentnu Europu potrebne su zakonite migracije kako bi se na odgovarajući način suočila s demografskim i gospodarskim izazovima”, rekla je Al-Sahlani.

Imigranti poduzetnici

Zemlje diljem svijeta stranim poduzetnicima i vanjskim suradnicima olakšavaju postupak podnošenja zahtjeva za vizu, te zastupnici pozivaju na uvođenje novih viza diljem EU-a za višekratni ulazak samozaposlenih osoba.

Zakoni EU-a o migracijama trenutačno su usmjereni na privlačenje zaposlenika koji rade preko ugovora na određeno vrijeme, a iako određeni nacionalni programi postoje, mali broj njih pokazao se uspješnim. To je uglavnom posljedica teritorijalnih ograničenja. Poduzetnicima koji ulaze u EU putem nacionalnih programa nije uvijek zajamčeno slobodno kretanje ili pristup jedinstvenom tržištu.

Predložene mjere pomogle bi i u borbi protiv iskorištavanja sezonskih radnika, čije boravišne dozvole više ne bi bile vezane uz jednog poslodavca. Nakon odlaska s posla imali bi tri mjeseca za pronalazak novog zaposlenja prije nego im se oduzmu dozvole.

Saznajte više o migracijama:

Daljnje informacije