Europska komisija pozdravila je dogovor Europskog parlamenta i država članica Unije u Vijeću o sljedećem dugoročnom proračunu i privremenom instrumentu za oporavak NextGenerationEU.

Nakon donošenja, paket vrijedan ukupno 1,8 bilijuna eura bit će najveći paket koji je ikad financiran iz proračuna EU-a. Pomoći će nakon pandemije bolesti COVID-19 izgraditi zeleniju, digitalniju i otporniju Europu koja će biti bolje prilagođena trenutačnim i budućim izazovima.

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Pozdravljam današnji dogovor o našem planu oporavka i sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Sada je važno da dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu i instrumentu NextGenerationEU dovršimo do kraja godine. Građanima i poduzećima teško pogođenima krizom uzrokovanom koronavirusom potrebna je pomoć. Naš plan oporavka pomoći će nam da izazov pandemije pretvorimo u priliku za oporavak, pri čemu će nas voditi zelena i digitalna tranzicija.

Povjerenik Johannes Hahn zadužen za proračun, koji je od početka mandata posredovao pri postizanju dogovora, izjavio je: Današnjim dogovorom omogućit će se jačanje posebnih programa u okviru dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. – 2027. (uključujući Obzor Europa, Erasmus+, EU4Health). Dugoročni proračun EU-a i instrument NextGenerationEU iznosit će ukupno više od 1,8 bilijuna eura. Proračun će imati ključnu ulogu u podupiranju oporavka te će tradicionalnim korisnicima osigurati dostatna financijska sredstva Unije da i u ovom teškom razdoblju nastave s radom.

Glavni aspekti današnjeg dogovora uključuju:

  • Više od 50 % tog iznosa bit će namijenjeno modernizaciji s pomoću politika među kojima su istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor Europa; pravedna klimatska i digitalna tranzicija u okviru Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa te pripravnost, oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa EU4Health.
  • Tradicionalne politike kao što su kohezija i zajednička poljoprivredna politika i dalje će primati znatnu financijsku potporu koja je iznimno potrebna za stabilnost u kriznim vremenima i njihovu modernizaciju, čime bi se trebalo pridonijeti oporavku te zelenoj i digitalnoj tranziciji.
  • U borbu protiv klimatskih promjena uložit će se 30 % Unijinih sredstava, što je dosad najveći udio u inače najvećem proračunu EU-a. U paketu je posebna pozornost posvećena i zaštiti bioraznolikosti i rodnoj ravnopravnosti.
  • Proračun će imati pojačane mehanizme fleksibilnosti kako bi imao kapacitet za odgovaranje na nepredviđene potrebe. To znači da je proračun prilagođen ne samo današnjoj stvarnosti, nego i nesigurnoj budućnosti.
  • Kako je predloženo u svibnju 2020. i potvrđeno dogovorom Unijinih čelnika 21. srpnja 2020., Unija će oporavak financirati raspodjelom novca koji će na tržištima pozajmljivati po uvjetima povoljnijima od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.
  • Predstavljen je jasan plan za nova vlastita sredstva radi otplate pozajmljivanja. Komisija se obvezala da će do lipnja 2021. iznijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnoj pristojbi, s ciljem njihova uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023. Komisija će u proljeće 2021. preispitati i sustav EU-a za trgovanje emisijama, uključujući njegovo moguće proširenje na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Do lipnja 2021. predložit će vlastita sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija će predložiti dodatna nova vlastita sredstva, koja bi mogla uključivati porez na financijske transakcije i financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit. Komisija će raditi na izradi prijedloga do lipnja 2024.
  • Kad je riječ o zaštiti proračuna EU-a, Unija će prvi put imati poseban mehanizam za zaštitu proračuna od kršenja vladavine prava kako je dogovoreno 5. studenoga. S druge strane, taj mehanizam neće negativno utjecati na krajnje korisnike Unijinih sredstava u predmetnoj državi članici.

Sljedeći koraci

Uredbu o VFO-u i danas potvrđeni međuinstitucijski dogovor sada moraju službeno donijeti Europski parlament i Vijeće u skladu sa svojim ulogama i postupcima.

Istodobno se mora nastaviti s radom na konačnom donošenju svih ostalih elemenata paketa, uključujući sektorsko zakonodavstvo i Odluku o vlastitim sredstvima.

Odluku o vlastitim sredstvima, kojom će se Komisiji omogućiti pozajmljivanje, moraju ratificirati i sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Europski parlament već je na plenarnoj sjednici u rujnu dao pozitivno mišljenje o tom zakonodavnom aktu. Sljedeći je korak donošenje u Vijeću.

Istodobno se moraju održati pregovori o godišnjem proračunu za 2021. Razdoblje mirenja od 21 dana, tijekom kojeg bi Europski parlament i Vijeće trebali postići dogovor, traje od 17. studenoga do 7. prosinca ove godine.

Komisija je i dalje u potpunosti predana praćenju tog postupka.

Kontekst

Komisija je 2. svibnja 2018. iznijela prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. Nakon okvirnog prijedloga odmah su uslijedili zakonodavni prijedlozi za 37 sektorskih programa (npr. kohezija, poljoprivreda, Erasmus, Obzor Europa itd.). Kako bi se ubrzali pregovori, Komisija je od 2018. do početka 2020. blisko surađivala s rotirajućim predsjedništvima Vijeća i s Europskim parlamentom.

Kao odgovor na dosad nezabilježenu krizu uzrokovanu koronavirusom Europska komisija predložila je 27. svibnja 2020. privremeni instrument za oporavak NextGenerationEU u iznosu od 750 milijardi eura te ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

Šefovi država ili vlada EU-a postigli su 21. srpnja 2020. politički dogovor o paketu. Otada su Europski parlament i Vijeće, uz sudjelovanje Europske komisije, održali 11 trilateralnih političkih dijaloga radi prilagodbe konačnih parametara dogovora.

Više informacija

Informativni članak

Internetske stranice o VFO-upretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN•••