Priča je počela 1985. kada je pet država EU‑a odlučilo ukinuti unutarnje granične kontrole – rođen je schengenski prostor. Europljani svake godine ostvaruju gotovo 1,25 milijardi putovanja u  schengenskom prostoru. Europa bez unutarnjih granica donosi velike koristi gospodarstvu u  cjelini, što upućuje na to koliko je schengensko postignuće opipljivo, popularno i uspješno te koliko je važno za naše svakodnevne živote i za naša društva.

Stvaranje schengenskog prostora jedno je od najvećih postignuća EU‑a i neponištivo je. Europa je danas manja zbog slobode kretanja koje nas ujedinjuje. Uživajte u tom pravu i čuvajte ga. Uskočite u vlak, sjednite u auto i posjetite susjede. Sve je to moguće bez razmišljanja o granicama.

Schengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a): Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska, zajedno s  Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom.

Biti dio prostora bez unutarnjih graničnih kontrola za te države znači sljedeće:

  • one ne provode granične kontrole na svojim unutarnjim granicama (tj. granicama između dviju država članica schengenskog prostora),
  • one provode usklađene kontrole na svojim vanjskim granicama (tj. granicama između države članice schengenskog prostora i  države koja nije članica schengenskog prostora) na temelju jasno definiranih kriterija.

Zato državljani EU‑a i  državljani zemalja koje nisu članice EU‑a mogu slobodno putovati unutar schengenskog prostora i prolaze provjere samo kada prelaze vanjsku granicu.

Bugarska, Hrvatska, Cipar, Irska, Rumunjska i  Ujedinjena Kraljevina članice su EU‑a koje nisu ili još nisu dio schengenskog prostora. To znači da se let iz jedne od tih država u  državu članicu schengenskog prostora smatra inozemnim letom i  podliježe graničnim kontrolama. Međutim, građani EU‑a imaju pravo na slobodno kretanje kada putuju unutar EU‑a bez obzira na to je li njihova država dio schengenskog prostora ili ne. Kada ulaze u  državu članicu EU‑a koja nije dio schengenskog prostora, građani EU‑a u  načelu prolaze minimalne kontrole, čija je svrha provjeriti njihov identitet na temelju putnih isprava (putovnica ili osobna iskaznica).

Sigurnost Schengenskog prostora

Kako bi osigurale sigurnost unutar prostora bez granica, države članice schengenskog prostora razmjenjuju informacije u  cilju borbe protiv prekograničnog kriminala i  terorizma. Povećale su policijsku suradnju, posebno putem potjera, prekograničnog nadzora, osnivanja zajedničkih policijskih centara i timova te uporabom Schengenskog informacijskog sustava,  SIS‑a.

Schengenskim pravilima i  dalje se dopušta nacionalnim nadležnim tijelima da iznimno i privremeno ponovno uvedu kontrole na unutarnjim granicama u slučaju ozbiljne prijetnje sigurnosti ili ozbiljnih nedostataka na vanjskim granicama kojima se može ugroziti opće funkcioniranje schengenskog prostora.

Kakvi su planovi za budućnost?

EU trenutačno radi na programu „Pametne granice” za vanjsku granicu. On se sastoji od sustava ulazak/izlazak kojim će se poboljšati prekogranične kontrole i suzbijati nezakonite migracije, čime će se olakšati prelaženje granica osobama koje često putuju i koje su prošle prethodnu provjeru. EU također radi na izmjenama postupka izdavanja viza u cilju boljeg povezivanja s  drugim područjima politika, kao što je turizam, te daljnjeg olakšanja postupaka za osobe koje često putuju. Također se razmatra uvođenje nove vrste viza, „vize za proputovanje”, kojom bi se osobi omogućilo da boravi na državnom području dviju ili više država članica schengenskog prostora u razdoblju duljem od 90 dana, ali ne dulje od godinu dana.

31. obljetnica Schengenskog sporazuma

Povodom 31. obljetnice Schengenskog sporazuma povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: „Schengen je jedno od najvrjednijih postignuća europske integracije. Povodom današnje obljetnice prisjećamo se svakodnevne važnosti i korisnosti schengenskog prostora bez unutarnjih granica kako za europske građane tako i za europska poduzeća. Zbog toga je Komisija odlučna zaštititi Europu bez unutarnjih granica radi zajedničkog interesa svih europskih građana. Naš je cilj vratiti se na normalno funkcioniranje schengenskog prostora i ukloniti sve kontrole na unutarnjim granicama vezane uz migracijsku krizu najkasnije do kraja 2016. godine. Očekujemo da će države članice udružiti snage u zajedničkom interesu zaštite jednog od krunskih postignuća Unije i njezina zaštitnog znaka.“

Cijela izjava dostupna je ovdje.

Što schengenski prostor znači da putnike provjerite u brošuri “Europa bez granica: Schengenski prostor” koju možete skinuti ovdje: http://bit.ly/1R0GaMN.