Kako je u govoru o stanju Unije 2017. najavio predsjednik Juncker, uz jedanaesto izvješće o sigurnosnoj uniji Komisija danas predstavlja niz operativnih i praktičnih mjera kako bi bolje obranila građane EU-a od terorističkih prijetnji i izgradila Europu koja štiti.
Mjerama se nastoji ukloniti slabosti otkrivene nakon nedavnih napada, dati potpora državama članicama u zaštiti javnih prostora i otežati djelovanje terorista. Komisija predlaže i daljnje jačanje vanjskog djelovanja EU-a povezanog s borbom protiv terorizma, među ostalim u okviru Europola, i preporučuje da EU otvori pregovore o revidiranom sporazumu o evidenciji podataka o putnicima s Kanadom.
Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: „Nikada nećemo pokleknuti pred teroristima koji napadaju našu sigurnost i naše slobode. Europljani zahtijevaju da se nacionalne vlade i Europska unija odlučno suprotstave tim prijetnjama. Nove mjere koje danas najavljujemo pomoći će državama članicama da liše teroriste sredstava za počinjenje zlodjela i da bolje zaštite svoje javne prostore, a time i naš način života.”
Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: „Terorizam ne poznaje granice. Protiv njega ćemo se moći učinkovito boriti samo ako to činimo zajedno – unutar EU-a i s našim partnerima u svijetu. Učinkovita razmjena informacija kao što su one iz evidencija podataka o putnicima ključna je za sigurnost naših građana. Stoga danas preporučujemo Vijeću da odobri pregovore o revidiranom sporazumu s Kanadom te ćemo predložiti međunarodne sporazume između Europola i ključnih zemalja. Nastavit ćemo i suradnju s državama članicama na stvaranju buduće europske obavještajne jedinice.”
Povjerenik za sigurnosnu Uniju Julian King izjavio je: „Nažalost, rizik od terorističkih napada nikad se neće moći potpuno ukloniti, no mi teroristima stalno sužavamo prostor za pripremu i provedbu njihovih zločina. Dok se njihova taktika mijenja, naša je potpora državama članicama koje se suočavaju s tim prijetnjama sve intenzivnija: pomažemo zaštititi javne prostore na kojima se ljudi okupljaju i onemogućiti teroristima pristup opasnim tvarima za izradu bombi i izvorima financiranja.”
Zaštita javnih prostora:
Nedavni napadi u Barceloni, Londonu, Manchesteru i Stockholmu pokazali su da teroristi sve češće napadaju javna mjesta na kojima se okuplja mnogo ljudi. Komisija stoga danas predstavlja akcijski plan za veću potporu nastojanjima država članica da zaštite javne prostore i smanje njihovu izloženost terorističkim napadima. Te su mjere, među ostalim:
- Veća financijska potpora: Komisija danas osigurava 18,5 milijuna EUR iz Fonda za unutarnju sigurnost za potporu transnacionalnim projektima kojima se poboljšava zaštita javnih prostora. Sljedeće će se godine dodatnih 100 milijuna EUR iz inicijative Inovativne mjere za gradove dodijeliti za potporu gradovima koji ulažu u sigurnosna rješenja.
- Smjernice: Iduće godine Komisija će izdati nove smjernice kako bi pomogla državama članicama da riješe brojna pitanja povezana sa zaštitom javnih prostora i jačanjem svijesti javnosti. Smjernice će uključivati tehnička rješenja za „integriranu sigurnost” kojima će se javna mjesta učiniti sigurnijima, a ujedno očuvati njihova otvorena i javna priroda.
- Razmjena najboljih praksa: Komisija će pokrenuti forum stručnjaka i uspostaviti mrežu za zaštitu visoko rizičnih javnih prostora u studenome kako bi osigurala platformu za zajedničko osposobljavanje i vježbe radi bolje spremnosti na napade.
- Bolja suradnja između lokalnih dionika i privatnog sektora: Komisija će uspostaviti forum gospodarskih subjekata za poticanje javno-privatnih sigurnosnih partnerstava i suradnju s privatnim subjektima kao što su trgovački centri, organizatori koncerata, sportske dvorane i poduzeća za iznajmljivanje vozila. Uključenost lokalnih i regionalnih tijela povećat će se tematskim sastankom na visokoj razini o najboljim praksama za zaštitu javnih prostora.
Iako su takvi napadi malo vjerojatni, Komisija danas predlaže i akcijski plan za jačanje spremnosti, otpornosti i koordinacije na razini EU-a u slučaju napada koji uključuju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) tvari. Danas predložene mjere uključuju uspostavu mreže EU-a za KBRN sigurnost i centar znanja o tim tvarima koji će se osnovati u Europskom centru za borbu protiv terorizma pri Europolu.
Lišavanje terorista sredstava za izvršavanje napada:
Za sprečavanje budućih napada ključno je lišiti teroriste sredstava za izvršavanje terorističkih djela. Komisija danas predstavlja dodatne kratkoročne mjere za:
- ograničavanje pristupa tvarima koje se upotrebljavaju za proizvodnju eksploziva kućne izrade. Komisija danas predstavlja Preporuku u kojoj su utvrđene hitne mjere za sprečavanje terorističke zlouporabe takvih tvari. Usto, Komisija intenzivira reviziju Uredbe o prekursorima eksploziva evaluacijom, nakon koje će se u prvoj polovini 2018. provesti procjena učinka.
- potporu tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima kad se susreću sa šifriranim podacima u kaznenim istragama, bez slabljenja šifriranja na općenitoj razini ili utjecaja na velik broj ljudi ili na ljude nasumice. Komisija danas predlaže mjere tehničke podrške, nov niz tehnika i osposobljavanja te uspostavu mreže središta znanja.
- suzbijanje financiranja terorizma. Komisija će razmotriti prepreke pristupu podacima o financijskim transakcijama u drugim državama članicama i moguće mjere na razini EU-a za lakši i brži pristup tim podacima.
Jačanje vanjskog djelovanja EU-a povezanog s borbom protiv terorizma
Komisija danas predlaže sljedeće mjere za jačanje vanjskog djelovanja EU-a i suradnje s trećim zemljama u borbi protiv terorizma i drugih teških transnacionalnih kaznenih djela:
- Preporučuje Vijeću da odobri otvaranje pregovora o revidiranom sporazumu o evidenciji podataka o putnicima s Kanadom, u skladu sa svim zahtjevima koje je Sud Europske unije utvrdio u svojem mišljenju od 26. srpnja.
- Kako bi pojačala suradnju Europola i trećih zemalja, do kraja ove godine predstavit će preporuke Vijeću o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumima između EU-a i Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa i Turske o prijenosu osobnih podataka između Europola i tih zemalja radi sprečavanja i suzbijanja kaznenih djela.
U jedanaestom izvješću o sigurnosnoj uniji razmatraju se i sljedeći koraci za suzbijanje radikalizacije na internetu i izvan njega. Osim tih kratkoročnih praktičnih mjera koje će se poduzeti u idućih šesnaest mjeseci, Komisija radi i na osnivanju buduće europske obavještajne jedinice, koju je predsjednik Juncker najavio kao dio svoje vizije za Europsku uniju do 2025.
Kontekst: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-3947_hr.htm