Europska komisija pokrenula je 2015. akcijski plan za uniju tržišta kapitala kako bi pridonijela uspostavi istinskog jedinstvenog tržišta kapitala diljem EU-a.

Taj je akcijski plan ključni element Plana ulaganja za Europu, tzv. Junckerova plana. Jedinstveno tržište kapitala bit će od koristi svim državama članicama EU-a, ali će posebice ojačati ekonomsku i monetarnu uniju poticanjem prekogranične podjele rizika s privatnim sektorom u europodručju, što je ključno za apsorpciju sustavnih gospodarskih šokova. Danas poduzima važan korak prema razvoju unije tržišta kapitala promicanjem alternativnih izvora financiranja i uklanjanjem prepreka za prekogranična ulaganja.

Iako će unija tržišta kapitala koristiti svim državama članicama, posebice će ojačati ekonomsku i monetarnu uniju promicanjem podjele rizika s privatnim sektorom.

Uz već ostvareni napredak od pokretanja unije tržišta kapitala 2015., današnjim će se prijedlozima ojačati prekogranično tržište investicijskih fondova, promicati tržište EU-a za pokrivene obveznice kao izvor dugoročnog financiranja te stvoriti veća sigurnost za ulagače u kontekstu prekograničnih transakcija vrijednosnih papira i potraživanja. Unija tržišta kapitala jedan je od prioriteta Junckerove Komisije kojim se želi ojačati gospodarstvo Europe i potaknuti ulaganja za nova radna mjesta. Cilj je mobilizirati i usmjeriti kapital na sva poduzeća u EU-u, posebice mala i srednja poduzeća (MSP) kojima trebaju sredstva za širenje i napredak.

Ako Europski parlament i Vijeće brzo donesu te prijedloge, to će poduzećima i ulagačima omogućiti veće koristi od prilika na jedinstvenom tržištu. Komisija poziva suzakonodavce da osiguraju brzo donošenje pripremljenih ključnih reformi za dovršenje unije tržišta kapitala, poput prijedloga za jačanje nadzora tržišta kapitala, restrukturiranje poslovanja i pružanje novih mogućnosti uštede za potrošače. Od 12 prijedloga Komisije za uspostavu temelja unije tržišta kapitala suzakonodavac je u ovom trenutku prihvatio samo tri.

Više o današnjim prijedlozima 

  • Europske pokrivene obveznice 

Komisija danas predlaže zajednička pravila, u obliku direktive i uredbe, za pokrivene obveznice. Budući da obuhvaćaju 2,1 bilijun EUR u neotplaćenim iznosima, trenutačno su jedno od najvećih tržišta dužničkih instrumenata u EU-u. Europske banke svjetski su predvodnici na tom tržištu, koje predstavlja važan izvor dugoročnog financiranja u mnogim državama članicama EU-a.

Pokrivene obveznice financijski su instrumenti osigurani odvojenom skupinom zajmova. Smatraju se korisnima ne samo jer se njima financiraju troškovno učinkoviti zajmovi, već i zato što su posebno sigurne. Međutim, tržište EU-a trenutačno je rascjepkano na nacionalnim razinama, tj. postoje razlike među državama članicama.

Predložena se pravila temelje na kvalitetnim standardima i najboljim praksama. Cilj im je poboljšati upotrebu pokrivenih obveznica kao stabilnog i troškovno učinkovitog izvora financiranja za kreditne institucije, posebice ako su tržišta manje razvijena. Ulagačima će dati i širi i sigurniji raspon mogućnosti ulaganja.

Istovremeno, prijedlogom se nastoje smanjiti troškovi zaduživanja za šire gospodarstvo. Komisija procjenjuje da bi potencijalna ukupna godišnja ušteda za zajmoprimce u EU-u bila između 1,5 milijardi EUR i 1,9 milijardi EUR.

  • Prekogranična distribucija investicijskih fondova 

Investicijski fondovi važan su alat za usmjeravanje privatne štednje u gospodarstvo te povećanje mogućnosti financiranja za poduzeća. Tržište investicijskih fondova u EU-u vrijedi ukupno 14,3 bilijuna EUR. Međutim, to tržište još nije ostvarilo puni potencijal. Malo više od trećine (37 %) fondova subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i oko 3 % alternativnih investicijskih fondova (AIF) registrirano je za prodaju u više od tri države članice. Razlog su tomu među ostalim regulatorne prepreke koje trenutačno koče prekograničnu distribuciju investicijskih fondova.

Današnjim se prijedlogom žele ukloniti te prepreke za sve vrste investicijskih fondova te tako prekograničnu distribuciju učiniti jednostavnijom, bržom i jeftinijom. Veća konkurencija ulagačima će dati više izbora i veću vrijednost, a istovremeno će se održati visoka razina njihove zaštite. 

  • Pravo primjenjivo na prekogranične transakcije u potraživanjima i vrijednosnim papirima

Ustupanje potraživanja odnosi se na situacije u kojima vjerovnik prenosi pravo na potraživanje duga na drugu osobu u zamjenu za plaćanje. Taj sustav upotrebljavaju poduzeća za osiguranje likvidnih sredstava i pristup kreditima. Trenutačno ne postoji pravna sigurnost o tome koje se nacionalno pravo primjenjuje pri utvrđivanju tko je vlasnik potraživanja nakon što je ono ustupljeno u prekograničnom predmetu. Novim pravilima koja su danas predložena pojašnjava se u okviru kojeg se prava rješavaju sporovi – obično se primjenjuje pravo zemlje u kojoj vjerovnik ima uobičajeno boravište bez obzira na to u kojoj državi članici sudovi ili nadležna tijela istražuju taj predmet. Prijedlogom će se promicati prekogranična ulaganja i pristup povoljnijim kreditima te spriječiti sistemski rizici.

Komisija je donijela i komunikaciju kojom želi razjasniti čije se pravo primjenjuje pri utvrđivanju tko je vlasnik vrijednosnog papira u prekograničnoj transakciji. Većom pravnom sigurnošću potaknut će se prekogranična ulaganja, pristup povoljnijim kreditima i integracija tržišta.