U našim infografikama saznajte kako je pandemija povećala rodne nejednakosti u EU-u.

Godinu dana nakon izbijanja koronavirusa socijalne i gospodarske posljedice mogle bi imati dugoročan učinak na rodnu ravnopravnost, ugroziti ostvareni napredak i potencijalno dovesti dodatnih 47 milijuna žena i djevojčica diljem svijeta ispod granice siromaštva.

Prošle je godine obilježena 25. obljetnica donošenja Pekinške deklaracije UN-a čiji je cilj poboljšati položaj žena diljem svijeta, no put prema rodnoj ravnopravnosti još uvijek je dugačak. Prema indeksu Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za 2020. (podaci za 2018.) EU ima 67,9 od 100 bodova i trenutačnim tempom treba mu najmanje 60 godina za postizanje ravnopravnosti. Hrvatska se pak sa 57,9 boda nalazi na 20. mjestu u EU-u po indeksu ravnopravnosti spolova.

Saznajte kako se Europski parlament bori za rodnu ravnopravnost

Saznajte više o ključnim etapama EU-a u borbi za prava žena

Na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa više je žena

Od 49 milijuna njegovatelja u EU-u, koji su najviše izloženi virusu, oko 76 posto su žene.

Najveća neravnoteža u EU-u zabilježena je u Latviji, gdje žene čine 88 posto radne snage u zdravstvu, u usporedbi s 53 posto na Malti, dok ih je u Hrvatskoj 78 posto.

Osim toga, žene su prekomjerno zastupljene u osnovnim uslužnim djelatnostima, od prodaje do skrbi o djeci, koje su ostale otvorene tijekom pandemije. U EU-u 82 posto blagajnika i 95 posto radnika u poslovima u domaćinstvima su žene.

Infografika pokazuje da su većina radnika u sektoru skrbi i prodaje u EU-u žene
Infografika: Najizloženiji radnici 

Povećana nesigurnost radnih mjesta za žene

Oko 84 posto zaposlenih žena u dobi od 15 do 64 godine radi u uslužnom sektoru, uključujući poslove najpogođenije pandemijom na kojima često dolazi do gubitka radnih mjesta. Karantena je utjecala i na „feminizirane” sektore gospodarstva, uključujući vrtiće, tajničke poslove i rad u kućanstvu.

Više od 30 posto žena u EU-u radi na nepuno radno vrijeme i često su zastupljene u neformalnom gospodarstvu, gdje obično imaju manja radnička prava, zdravstvenu zaštitu i druga temeljna prava. Vjerojatnije je i da će uzeti dopust kako bi skrbile o djeci i rodbini, a tijekom ograničenja kretanja često su morale kombinirati rad od kuće i brigu o djeci.

Infografika pokazuje da je rizik od nezaposlenosti i nesigurnosti radnih mjesta veći za žene zbog pandemije koronavirusa
Infografika: Nesigurni poslovi 

Saznajte više o razlici u plaćama između muškaraca i žena u EU-u

Saznajte što Parlament poduzima kako bi je smanjio

Porast nasilja nad ženama

Svake godine oko 50 žena u EU-u izgubi život zbog nasilja u obitelji. Tijekom ograničavanja kretanja ta brojka se povećala, a žrtvama je bilo teže doći do pomoći.

Istovremeno, veća upotreba interneta tijekom pandemije povećala je rodno uvjetovano nasilje na internetu i seksualno zlostavljanje djece, posebno djevojčica.

Neke države članice EU-a odredile su dodatne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja tijekom pandemije.

Aktivnosti u Parlamentu

Ove godine Europski parlament obilježava Međunarodni dan žena na plenarnoj sjednici 8. ožujka, a Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) 4. ožujka događajem „Snažne smo: Žene predvodnice u borbi protiv bolesti COVID-19“.

Daljnje informacije