Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom? Više u infografici.

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

U 2018. EU je postavio nove ambiciozne ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta kako bi potaknuo prelazak na kružno gospodarstvo.

U ožujku 2020. Europska komisija predstavila je akcijski plan za kružno gospodarstvo čiji je cilj smanjenje otpada kroz bolje upravljanje resursima. Parlament treba glasati o izvješću o vlastitoj inicijativi o akcijskom planu početkom 2021. godine.

Infografika o upravljanju otpadom
O otpadu u EU-u 

Proizvodnja otpada u Europi

Od 2005. do 2018. prosječna količina otpada po glavi stanovnika u EU-u je pala, međutim postoje značajne razlike među državama.

Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a pada u Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Mađarska, Češka, Poljska i Rumunjska.

Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.

Infografika o komunalnom otpadu: ciljevi EU-a i stanje u državama članicama
EU želi smanjiti odlagališta pod zemljom i unaprijediti recikliranje 

Gospodarenje otpadom

Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Zatim reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada), te odlaganje pod zemljom – što je najštetnije i najjeftinije.

Prema statističkim podacima iz 2017. 46 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad.

Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska, Njemačka, Austrija i Finska). Osim recikliranja, tamo je popularno i spaljivanje.

Odlaganje pod zemljom iznimno je popularno na istoku i jugu Europe. Čak 10 država odlaže polovicu ili više otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Rumunjsku, Bugarsku i Slovačku na iznad 60 posto.

Između 2006. i 2017. odlaganje otpada pod zemljom znatno su se smanjilo u Sloveniji (69 postotnih bodova), Litvi (65 postotnih bodova), Latviji (64 postotna poena), Estoniji (60 postotnih bodova) i Finskoj (57 postotnih bodova).

432 kilograma po stanovniku – komunalni otpad u Hrvatskoj

Daljnje informacije

REF: 20180328STO00751

Dodatne informacije