Europska komisija objavila je prvo izvješće o vladavini prava na razini EU-a. Današnje izvješće sadržava informacije iz svih država članica i obrađuje pozitivna i negativna kretanja iz cijelog EU-a.
Vidljivo je da mnoge države članice imaju visoke standarde vladavine prava, ali se EU i dalje suočava s velikim izazovima u tom području. Spominju se i relevantni događaji koji proizlaze iz hitnih mjera koje su države članice poduzele zbog krize uzrokovane koronavirusom. U izvješću se obrađuju četiri glavna stupa sa snažnim utjecajem na vladavinu prava: nacionalni pravosudni sustavi, okviri za borbu protiv korupcije, sloboda i pluralizam medija te druga institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže koja su bitna za djelotvoran sustav demokratskog upravljanja.
Cilj je novog izvješća o vladavini prava proširiti postojeći paket instrumenata EU-a, tj. dodati mu novi preventivni instrument te pokrenuti uključivu raspravu i izgradnju kulture vladavine prava u cijelom EU-u. Izvješće bi svim državama članicama trebalo koristiti kad budu tražile najbolji način borbe sa svojim nedostacima. Pomoći će im da uče iz iskustava drugih zemalja i pokazati kako se vladavina prava može dodatno ojačati uz potpuno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Vladavina prava i naše zajedničke vrijednosti temelj su naših društava. Oni su dio našeg zajedničkog europskog identiteta. Vladavina prava štiti građane od vladavine moćnika. Iako u EU-u imamo vrlo visoke standarde vladavine prava, nije sve idealno. Europska komisija nastavit će surađivati s nacionalnim tijelima kako bi se pronašla rješenja i zajamčila svakodnevna prava i slobode građana.
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová rekla je: Danas naš paket instrumenata za vladavinu prava dobiva važnu dopunu. U novom se izvješću prvi put analiziraju sve države članice na isti način kako bi se utvrdili trendovi u području vladavine prava i pomoglo u sprečavanju nastanka ozbiljnih problema. Svaki građanin zaslužuje neovisno pravosuđe, slobodne i pluralističke medije i sigurnost da će se njegova temeljna prava poštovati. Možemo se zvati istinskom unijom demokracija tek kad to zajamčimo svim građanima.”
Povjerenik za pravosuđe i zaštitu potrošača Didier Reynders izjavio je: Novo izvješće o vladavini prava početak je otvorenog i redovitog dijaloga sa svakom državom članicom i način na koji možemo razmjenjivati dobru praksu te se suočiti s problemima prije nego što postanu ukorijenjeni. Cilj je uspostaviti pravu kulturu vladavine prava svugdje u Europskoj uniji i pokrenuti istinsku raspravu na nacionalnoj razini i razini EU-a.
Glavni zaključci o stanju vladavine prava u državama članicama
- Pravosuđe
Niz država članica provodi reforme kako bi ojačale neovisnost pravosuđa i smanjile utjecaj izvršne ili zakonodavne vlasti na pravosuđe. To vrijedi i za države članice u kojima se neovisnost pravosuđa tradicionalno smatra visokom ili čak vrlo visokom. Procjene za pojedine zemlje pokazuju da je neovisnost pravosuđa i dalje upitna u nekim državama članicama, zbog čega je u nekim slučajevima pokrenut postupak zbog povrede ili postupak iz članka 7. stavka 1. U većini država članica tek predstoji rad na osiguravanju spremnosti pravosudnih sustava za digitalno doba, a trenutačna pandemija dala je dodatni poticaj za ubrzanje potrebnih digitalnih reformi.
- Okviri za borbu protiv korupcije
Nekoliko država članica donijelo je sveobuhvatne strategije za borbu protiv korupcije, a druge ih pripremaju, no treba naglasiti da je napredak moguć samo uz učinkovitu provedbu i praćenje. Mnoge države članice poduzele su ili planiraju poduzeti mjere za jačanje svojeg okvira za sprečavanje korupcije i poticanje integriteta, a neke su donijele mjere za jačanje kapaciteta kaznenopravnog sustava za borbu protiv korupcije. S druge strane, učinkovitost u istragama, kaznenom progonu i donošenju presuda u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, i dalje je nedovoljna u nekoliko država članica.
- Sloboda i pluralizam medija
Građani EU-a općenito uživaju u visokim standardima slobode i pluralizma medija. Mediji su se pokazali kao ključni čimbenik u borbi protiv dezinformacija, osobito tijekom pandemije koronavirusa. Međutim, u izvješću se izražava zabrinutost u pogledu učinkovitosti i odgovarajućih resursa, kao i rizika od politizacije tijela nadležnih za medije u nekim državama članicama. U ocjenama nekih zemalja utvrđeni su slučajevi koji izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog političkog pritiska na medije. Usto, novinari i drugi medijski akteri suočavaju se s prijetnjama i napadima u vezi sa svojim radom u nizu država članica, iako su neke zemlje uspostavile sustave, strukture i mjere za potporu novinarima i njihovu zaštitu.
- Institucionalni sustavi provjere i ravnoteže
Institucionalni sustavi provjere i ravnoteže temelj su vladavine prava jer osiguravaju da su ovlasti koje izvršava jedno državno tijelo pod demokratskim nadzorom. U nizu država članica pokrenute su ustavne reforme za jačanje institucionalnih sustava provjere i ravnoteže. Mnoge države članice uspostavile su i sustavne politike za uključivanje dionika kako bi strukturne reforme bile rezultat široke rasprave u društvu. Istodobno, izvješće pokazuje da prekomjerna uporaba ubrzanog i hitnog postupka za donošenje zakonodavstva može ugroziti vladavinu prava. U cijelom EU-u civilno društvo je i dalje ključni akter u obrani vladavine prava, a okruženje u kojem djeluje dovoljno je poticajno u većini država članica. Ipak, postoje slučajevi u kojima se civilno društvo u nekim državama članicama suočava s ozbiljnim izazovima zbog zakonodavstva kojim se ograničava pristup inozemnom financiranju ili zbog kampanja sramoćenja.
Hitne mjere poduzete u kontekstu koronavirusa
Pandemija je još u tijeku, a u nizu država članica i dalje su na snazi mjere za izvanredne situacije. U izvješću se upućuje na neka pitanja koja su se pojavila u nacionalnim raspravama te na pravni i politički odgovor na krizu. Na primjer, promjena ili suspenzija uobičajenih postupaka u nacionalnom sustavu provjere i ravnoteže može se negativno odraziti na vladavinu prava. S druge strane, ima i dobrih primjera u kojima su odluke nacionalnih sudova ili uključenost pučkog pravobranitelja imali pozitivan učinak na odluke o hitnim mjerama. Komisija će nastaviti s praćenjem dok se hitne mjere ne ukinu.
Daljnji koraci
Izvješće o vladavini prava bit će temelj za širu raspravu o vladavini prava na europskoj i nacionalnoj razini. Komisija sa zadovoljstvom očekuje raspravu i suradnju s Europskim parlamentom i Vijećem u pitanjima vladavine prava i smatra da je ovo izvješće čvrsta osnova za daljnje međuinstitucijsko djelovanje.
Komisija također poziva nacionalne parlamente i nacionalna tijela da raspravljaju o ovom izvješću, a posebno o poglavljima o vlastitoj zemlji, te da traže potporu drugih kao poticaj za provedbu reformi i prihvaćanje europske solidarnosti. Trebalo bi uključiti i relevantne dionike na nacionalnoj razini i razini EU-a.
Na temelju rezultata dijaloga oko izdanja za 2020. i iskustava stečenih u prvoj godini funkcioniranja europskog mehanizma za vladavinu prava Komisija će početi pripremati izvješće za 2021. i tako nastaviti s radom na jačanju otpornosti vladavine prava u našim demokracijama.
Kontekst
Prvo godišnje izvješće o vladavini prava jedna je od glavnih inicijativa programa rada Komisije za 2020. i dio sveobuhvatnog europskog mehanizma za vladavinu prava najavljenog u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen. Izvješće je rezultat temeljitog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima, obuhvaća sve države članice, a izrađeno je na objektivnoj i nepristranoj osnovi. Kvalitativna procjena koju je provela Komisija usmjerena je na bitna kretanja od siječnja 2019. uz osiguranje dosljednog pristupa primjenom iste metodologije na sve države članice, a istodobno ostaje razmjerna kretanjima.
Izvješće je dio novog godišnjeg ciklusa koji se odnosi na vladavinu prava, a naziva se mehanizam za vladavinu prava. Riječ je o godišnjem ciklusu za promicanje vladavine prava i sprečavanje nastanka ili daljnjeg produbljivanja problema. Cilj je poboljšati razumijevanje i informiranost o neriješenim pitanjima i značajnim kretanjima, utvrditi probleme u području vladavine prava te pomoći državama članicama da pronađu rješenja uz potporu Komisije i drugih država članica, kao i ostalih dionika, uključujući Venecijansku komisiju.
Mehanizam bi trebao djelovati preventivno. Odvojen je od drugih elemenata paketa instrumenata EU-a za vladavinu prava i ne zamjenjuje mehanizme koji se temelje na Ugovorima, s pomoću kojih EU reagira na ozbiljnija kršenja vladavine prava u državama članicama. Ti alati uključuju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji. Razlikuje se i od predloženog postupka proračunske uvjetovanosti, čiji je cilj zaštititi proračun EU-a u situacijama u kojima bi financijski interesi Unije mogli biti ugroženi zbog općih nedostataka vladavine prava u državi članici.
Više informacija
Izvješće o vladavini prava za 2020. – stanje vladavine prava u Europskoj uniji
Izvješće o vladavini prava za 2020. – Poglavlja po državama
Izvješće o vladavini prava za 2020. – Informativni članak
Paket instrumenata EU-a za vladavinu prava – Informativni članak