Još 1800. godine žene nisu mogle slobodno raditi, nositi hlače, glasovati i udati se za koga žele.
Vremena su se promijenila, no općenito se može zaključiti da su muškarci i dalje na vodećim pozicijama te da je pitanje zapošljavanja žena i dalje aktualno. Sve se više pažnje pridaje jačanju položaja žena u poslovnom svijetu jer su još uvijek prisutni mnogi stereotipi vezani uz zanimanja ”namijenjena” ženama, ili s druge strane muškarcima. Jedno od područja tih stereotipnih zanimanja je i IT industrija.
Žene i dalje slabo sudjeluju u digitalnoj ekonomiji. Zbog toga je razloga Europska komisija osmislila software Women in Digital (WID), koji mjeri aktivnost žena u digitalnoj ekonomiji zemalja članica EU (upotreba interneta, digitalne vještine te zaposlenost). Europska komisija predstavila je preglednik rezultata Women in Digital za 2019. godinu.
Treba napomenuti da je od 2019. godine preglednik rezultata. Women in Digital sastavni dio Indeksa digitalne ekonomije i društva – DESI koji je važno mjerilo za stvaranje europskih ekonomskih strategija. Neki od značajnijih otkrića s preglednika rezultata Women in Digital pokazuju da Rumunjska, Bugarska, Grčka i Italija imaju najmanje digitalne žene u Europi. Isti takvi podaci zabilježeni su i prošle godine. Zanimljivo je spomenuti da su žene u Luksemburgu, Španjolskoj i Francuskoj digitalnije nego li stanovništvo generalno.
Preglednik rezultata pokazao je i da je razlika među spolovima najveća u ICT zapošljavanju i specijalističkim vještinama. Tako razlika među spolovima u digitalnim vještinama iznosi 11%. Pogotovo velik nerazmjer je prisutan u osnovnim vještinama za žene starije od 55 godina. Osim toga, razlike između muškaraca i žena vidljiv je i u zaradi. Žene u ICT sektoru prosječno zarađuju 19% manje od muškaraca.
Uzroci zbog kojih je stanje ovakvo su mnogobrojni i složeni. Razlozi zbog kojih se žene ne ostvaruju u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM-a) su stereotipi, rodna pristranost i socijalno-kulturološki kompleksi. Djevojke i žene rjeđe biraju STEM studije, što navodi na to da je potrebno riješiti pitanje strukturnih zapreka u zapošljavanju žena u IT industriji, poput radnih uvjeta i kulture, te više istaknuti ženske uzore.
Bolji položaj žena u digitalnom dobu ključan je element budućnosti Europe
Udio žena u digitalnom sektoru Europske unije i Hrvatske nije se značajno promijenio u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima Europske komisije. BDP gospodarstva EU-a mogao bi se godišnje povećati za 16 milijardi EUR kada bi u digitalnom sektoru bilo više žena.
Neki od važnijih otkrića s preglednika rezultata Women in Digital demonstriraju da Finska, Švedska, Danska i Luksemburg imaju najveći broj bodova na pregledu rezultata, što je isto kao i prošle godine. Upravo te zemlje, koje vode po pitanju žena u digitalnom svijetu su i lideri u digitalnoj konkurentnosti. Ovi podaci pokazuju da postoji snažna korelacija između preglednika rezultata i Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI-a).
Jedan od problema digitalnog sektora je što samo 24, 9% visokoobrazovanih žena u Europskoj uniji posjeduje diplomu iz područja tehnologije i srodnih znanosti. Preglednik rezultata Women in Digital za 2019. godinu pokazao je da žene stručnjakinje iz ICT sektora čine samo 17%, dok je omjer za STEM diplomirane studente 34%.
Pozitivna je strana što je poduzetništvo u tehnološkom sektoru postalo unosno, te novoosnovana poduzeća u vlasništvu žena imaju veću šansu za uspjeh. Međutim, studije su pokazale da žene čine samo 14,8% osnivača IT poduzeća.
Europska komisija provela je 2018. godine istraživanje pod nazivom Žene u digitalno doba koje je pokazalo da studij u području ICT struke pohađa četiri puta više muškaraca nego žena. Istraživanje je pokazalo da se broj studentica upisanih na studij u području ICT struke smanjio u usporedbi s 2011. Jedan od glavnih zaključaka je da je udio muškaraca u digitalnom sektoru 3,1 puta veći od udjela žena. Istraživanje pokazuje i da europsko gospodarstvo izgubi oko 16,2 milijarde eura zbog odustajanja žena od ICT struke. Isto tako, zabilježeno je i da žene sve manje ulažu u IT poduzetništvo. Prema istraživanju članice Europske unije koje se mogu pohvaliti s najvećim udjelima žena među zaposlenima u ICT sektoru su Bugarska s 26,5% te Rumunjska i Litva s 25,7%. Prema podacima Eurostata, države članice s najmanjim udjelom žena zaposlenih u ICT sektoru su Mađarska s 8,9%, Češka s 9,3% te Grčka s 10,9%. U istraživanju se zaključuje da raste jaz između sudjelovanja muškaraca i žena u digitalnom sektoru, kao i u obrazovanju, razvoju karijera i poduzetništvu.
Žene u IT industriji u Hrvatskoj
Stanje žena u IT industriji u Hrvatskoj nije bitno drugačije od stanja u ostatku Europske unije. U ICT sektoru u Hrvatskoj svaka je sedma zaposlenica žena, a u Europskoj Uniji svaka šesta. Točnije, žene čine tek 13% zaposlenih u ICT sektoru u Hrvatskoj.
Izvor: Digital Single Market
Prema Pregledniku rezultata Women in Digital u Hrvatskoj postoji razlika između specijalističkih vještina žena i muškaraca te vještina korištenja interneta. Osim toga u Hrvatskoj je kao i u ostatku Europske unije manje diplomiranih STEM studentica te ICT stručnjakinja.
Izvor: Digital Single Market
S druge strane, u Hrvatskoj su zabilježeni pozitivni trendovi u IT sektoru. Naime, u IT sektoru gotovo da nema razlike među plaćama žena i muškaraca. Razlika u prosječnim plaćama iznosi 0,7%. Muškarci zaposleni u IT sektoru prosječno zarađuju 7924 kune, a žene 7869 kuna. Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti sredinom srpnja 2019. predstavila je analizu kojom je pokazano da je ovo već deseta godina neprekidnog rasta IT sektora u Hrvatskoj. U njemu se svake godine bilježi rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti. Osim toga, bilježi se i sve veći broj zaposlenih i novih tvrtki.
Izvor: tportal.hr
Što poduzima Europska unija kako bi se riješio problem?
Europska unija poduzima mnogo mjera kako bi potaknula sudjelovanje žene u digitalnom sektoru. Tako je Europska komisija oblikovala je strategiju za veće sudjelovanje žena u digitalnom sektoru. Glavni ciljevi strategije su suzbijanje rodnih stereotipa, promicanje digitalnih vještina, obrazovanja i poduzetništva. Jedna od mjera koje je provela Europa unija je i deklaracija vezana uz ravnotežu spolova u tehnološkim firmama. Naime, 20 predstavnika tehnoloških poduzeća potpisala su deklaraciju kojom su izrazili namjeru da postignu radno okruženje i kulturu u kojima vlada ravnoteža spolova. Deklaracija je potpisana povodom događaja Digital4Her u Bruxellesu.
Osim toga, sve članice Europske unije potpisale su Deklaraciju o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu. Tom su se deklaracijom obvezale poticati aktivnu i važnu ulogu žena u digitalnom sektoru. Kako bi se postigla ravnopravnost spolova u tehnologiji, surađivat će se s javnim i privatnim sektorom te civilnim društvom.
Također, 2018. godine osnovana je platforma Europska mreža žena u digitalnom sektoru kako bi se umrežile žene koje rade u digitalnom sektoru. Također, da bi razmijenile iskustva i ideje iz tog područja.
Europska komisija podupire Bez žena nema panela kampanju koja osnažuje žene u digitalnom svijetu te nastoji podići svijet o važnosti žena na javnim događajima i panel raspravama. Između ostalog povjerenica Europske komisije posebno je podržala projekt Europska nagrada za digitalne vještine koji promiče digitalne vještine djevojaka i žena.
Što Hrvatska čini kako bi riješila pitanje nedostatka žena zaposlenih u IT-u?
Važnošću digitalnog društva i promicanju žena na pozicijama u digitalnom svijetu bavi se Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Na prijedlog Europske komisije, Hrvatska je 15. svibnja 2019. potpisala već spomenutu Deklaraciju o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu. Uz članice Europske unije deklaraciju je potpisala i Norveška. Za koordinaciju provedbe te deklaracije u Hrvatskoj zaduženi su Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.
Povodom potpisivanja deklaracije održan je okrugli stol pod nazivom ,,Postani i TI, djevojka IT!”. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva organizirao je okrugli stol u Studentskom centru 21. svibnja 2019. s ciljem ukazivanja na važnost pozicije žena u digitalnom društvu. Okrugli stol bio je namijenjen djevojkama iz viših razreda srednjih škola, koje su imale priliku čuti iskustva žena iz IT industrije iz prve ruke. Osim toga, njime se nastojalo istaknuti pitanje nedovoljne angažiranosti i zastupljenosti žena u digitalnom svijetu kao i stvoriti ženske uzore u području ICT-a među mlađom ženskom populacijom.
Pored toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u mlade ljude, točnije studente STEM područja znanosti, dodjeljivanjem STEM stipendija. Naime, u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. nastoji se povećati stopu završenosti studija u visokom obrazovanju u STEM područjima, među kojima je i IT. Upravo zato se dodjeljuje 3400 stipendija u iznosu od 1200 kuna tijekom 9 mjeseci. Stipendijom se nagrađuju i učenici s najvećim uspjehom na državnoj maturi. Nadalje, 40% STEM stipendija namijenjeno je brucošima STEM studija. Osim toga, Ministarstvo rada najavilo je dodatne mjere za zapošljavanje u IT sektoru.
Mislite li da je ovo pitanje na kojemu EU treba više raditi?
Pročitajte više o ovoj temi:
Budućnost žena u IT industriji