Kulturna baština ima univerzalnu vrijednost za nas kao pojedince, zajednice i društva. Važno ju je očuvati i prenijeti budućim generacijama, upravo zato ćemo tijekom 2018. slaviti raznoliku kulturnu baštinu – na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, Tibor Navracsics, je prilikom proglašenja Europske godine kulturne baštine, izjavio: „Kulturna je baština u središtu europskog načina života. Ona nas određuje i stvara osjećaj pripadnosti. Kulturna baština ne obuhvaća samo književnost, umjetnost i predmete, nego i obrte koje učimo, priče koje pričamo, hranu koju jedemo i filmove koje gledamo. Moramo cijeniti i čuvati svoju kulturnu baštinu za buduće naraštaje. Ova godina puna proslava bit će divna prilika da potaknemo sve građane, a posebno mlade, da se upoznaju s kulturnom raznolikošću Europe te razmisle o mjestu kulturne baštine u našem životu. Ona nam omogućuje da razumijemo prošlost i da na njoj izgradimo budućnost.”
Svrha je Europske godine kulturne baštine podizanje razine osviještenosti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine. Građani iz svih sredina moći će sudjelovati u tisućama inicijativa i događanja diljem Europe. Cilj je doprijeti do što je moguće više ljudi, posebno djece i mladih, lokalnih zajednica i ljudi koji su rijetko u doticaju s kulturom, kako bi se promicao zajednički osjećaj odgovornosti.
Projekti i inicijative koji se provode u državama članicama EU-a, općinama i regijama dopunit će se transnacionalnim projektima koje financira EU. Komisija će, primjerice, s državama članicama organizirati Assises du Patrimoine kao središnje događanje Europske godine kulturne baštine s ciljem početka rada na dugoročnom akcijskom planu EU-a za kulturu i kulturnu baštinu. To će biti nastavak djelovanja u skladu s raspravama čelnika EU-a o obrazovanju i kulturi koje su održane 17. studenoga u Göteborgu.
Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra 80% Europljana smatra kako kulturna baština nije važna samo za njih osobno, nego i za njihovu zajednicu, regiju, državu i Europsku uniju u cjelini. Velika većina ponosna je na kulturnu baštinu, bilo da se nalazi u njihovoj regiji ili zemlji ili u drugoj europskoj zemlji. Više od 70% Europljana slaže se i da im kulturna baština može poboljšati kvalitetu života. Istraživanje je pokazalo i da 90% ispitanikasmatra kako bi se o kulturnoj baštini trebalo poučavati u školama. Tri četvrtine Europljana smatra da bi ponajprije države članice i EU trebali izdvajati više sredstava za zaštitu kulturne baštine Europe.
Koordinacijsko tijelo Europske godine kulturne baštine 2018. u Hrvatskoj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.