Komisija ocjenjuje stanje zdravlja u EU-u

Samo preispitivanjem naših zdravstvenih sustava možemo osigurati da oni i dalje služe svojoj svrsi i pružaju skrb usmjerenu na pacijente. Taj zaključak proizlazi iz Profila zdravlja 28 država članica koje je Komisija danas objavila zajedno s popratnim izvješćem. U izvješćima je iznesena detaljna analiza zdravstvenih sustava država članica EU-a. U izvješćima se razmatra zdravlje stanovništva i važni čimbenici rizika te učinkovitost, dostupnost i otpornost zdravstvenih sustava u svakoj državi članici EU-a. Izvješća jasno odražavaju zajedničke ciljeve država članica i upućuju na područja u kojima bi Komisija mogla poticati uzajamno učenje i razmjenu dobre prakse.

Vytenis Andriukaitis, povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane, izjavio je: Samo 3 % naših proračunskih sredstava za zdravstvo namijenjeno je prevenciji, u usporedbi sa 80 % namijenjenih liječenju bolesti, što jednostavno nije dovoljno. Potreban nam je bolji pristup primarnoj skrbi kako hitna služba ne bi bila prva kontaktna točka za pacijente. Isto tako moramo ugraditi promicanje zdravlja i prevenciju bolesti u sve sektore politika, kako bismo poboljšali zdravlje ljudi i smanjili pritisak na zdravstvene sustave. To su samo neki od zaključaka koji proizlaze iz našeg izvješća „Stanje zdravlja u EU-u” za 2017. Pružanjem sveobuhvatnih podataka i uvida nastojimo podržati nacionalna zdravstvena tijela u rješavanju problema i donošenju ispravnih odluka u pogledu politika i ulaganja. Nadam se da će ona to znati iskoristiti.

Nedostatak kontekstualne i sveobuhvatne analize odavno je prepoznat kao glavna prepreka kreatorima zdravstvene politike. Kako bi popunila te praznine u znanju, Komisija je ovaj mjesec dovršila prvi dvogodišnji ciklus „Stanje zdravlja u EU-u”.

Glavni zaključci

Profili zdravlja po državama članicama pripremljeni su u suradnji s OECD-om(link is external) i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike(link is external)pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN•••. U popratnom izvješću izvodi se pet općih zaključaka:

• Promicanje zdravlja i prevencija bolesti preduvjet su za uspostavu djelotvornijeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. Osim neusklađenosti na razini ulaganja u prevenciju potrebno je rješavati i problem socijalne nejednakosti, na koji upućuju razlike u tretmanima ranog otkrivanja raka ili fizičkoj aktivnosti osoba s višim i nižim primanjima i razinom obrazovanja.
• Kvalitetna primarna skrb učinkovit je vodič za pacijente u zdravstvenom sustavu, a usto pomaže izbjeći neadekvatno trošenje sredstava. Zbog neodgovarajuće primarne skrbi 27 % pacijenata traži pomoć na odjelu hitne službe. Samo u 14 država članica EU-a za konzultaciju kod specijalista potrebna je uputnica liječnika primarne skrbi; u devet drugih država za uputnicu postoje financijski poticaji.
• Integriranom skrbi osigurava se cjelovita zdravstvena skrb za pacijente. Na taj se način izbjegava situacija kakva je trenutačno prisutna u gotovo svim zemljama EU-a, u kojima je skrb rascjepkana te se pacijenti sami moraju probijati kroz labirint zdravstvene skrbi.
• Proaktivnim planiranjem i predviđanjem potreba za zdravstvenim djelatnicima jača se otpornost zdravstvenih sustava na buduće promjene. U zdravstvenom sektoru u EU-u radi 18 milijuna djelatnika, a do 2025. otvorit će se još 1,8 milijuna novih radnih mjesta. Zdravstvena tijela trebaju pripremiti svoje zaposlenike za predstojeće promjene, kao što su starenje stanovništva, višestruko obolijevanje, potreba za kvalitetnim politikama zapošljavanja, nove vještine i tehničke inovacije.
• Pacijenti trebaju biti u središtu sljedeće generacije poboljšanih zdravstvenih podataka potrebnih za politiku i praksu. Digitalna transformacija u području zdravlja i skrbi pomaže u prikupljanju stvarnih rezultata i iskustava koji su pacijentima važni i koji imaju potencijal za jačanje učinkovitosti zdravstvenih sustava.

Sljedeći koraci

Nakon predstavljanja izvješća ministarstvima zdravstva svih zemalja EU-a, nacionalna tijela imaju priliku nastaviti raspravu o tim izvješćima sa stručnjacima iz OECD-a i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike. Dobrovoljne razmjene moći će se pokrenuti početkom 2018., a ministarstvima će pomoći u boljem razumijevanju glavnih izazova i izradi odgovarajućih odgovora politika.